SVETAC · BISKUP
Sveti Grgur Prosvjetitelj
- Spomendan
- 30. rujna
- Razdoblje
- 4. stoljeće
- Smrt
- 325.
Život
Sveti Grgur Prosvjetitelj, apostol i zaštitnik Armenije, rođen je oko 257. godine u uglednoj obitelji. Kršćanski je odgojen i obrazovan u Cezareji Kapadocijskoj. Ondje je stupio u brak te dobio dva sina, Aristaka i Bardana. Nakon što mu se supruga posvetila redovničkom životu, Grgur se vratio u Armeniju i stupio u službu armenskoga kralja Trdata (Tiridata). Kada je kralj zapovjedio prinošenje žrtava poganskim bogovima, Grgur je to odlučno odbio, otvoreno ispovijedajući vjeru u jedinoga Gospodina Isusa Krista.
Zbog svoje vjernosti Kristu, Grgur je bio podvrgnut teškim mukama i bačen u duboku jamu punu nečistoće i zmija, u mjestu Hor Virap. U toj je jami proveo dugi niz godina, hranjen kruhom koji mu je potajno donosila pobožna žena. U međuvremenu je kralj Trdat, nakon teških grijeha i progona kršćana, bio pogođen teškom bolešću i duševnim rastrojstvom. Na poticaj nebeskoga viđenja, Grgur je izveden iz jame te se pomolio za kralja, nakon čega je kralj ozdravio i obratio se na kršćanstvo. Trdat je potom proglasio kršćanstvo državnom vjerom Armenije, čime je ona postala prva kršćanska država u povijesti.
Grgur je potom otputovao u Cezareju Kapadocijsku, gdje ga je biskup Leontije posvetio za biskupa Armenaca. Vrativši se u domovinu, Grgur je porušio poganska svetišta, na njihovim temeljima podigao crkve te krstio kralja, plemstvo i stotine tisuća vjernika. Glavno sjedište utemeljio je u Aštišatu, a potom u Ečmijadzinu. Uspostavio je biskupije diljem zemlje, propovijedao na armenskom jeziku i utemeljio liturgijski život. Potkraj života povukao se u samoću i molitvu u špilju u blizini rijeke Eufrata, prepustivši upravu svome sinu Aristaku, koji je sudjelovao na Prvom nicejskom saboru 325. godine. Grgur je preminuo u miru u mjestu Tortan oko 337. godine.
Čuda
Gospodin je po svetom Grguru izveo mnoga čudesna djela. Predaja prenosi kako je u dubokoj i smrtonosnoj jami Hor Virap čudesno sačuvan na životu punih petnaest godina bez ikakve ljudske pomoći osim Božje providnosti. Njegovom usrdnom molitvom kralj Trdat bio je oslobođen teške opsjednutosti i tjelesne izobličenosti, što je dovelo do obraćenja cijeloga armenskog naroda. Tijekom krštenja kralja i mnoštva na rijeci Eufratu, prema predaji, nad vodom se pojavio čudesan stup svjetlosti s križem na vrhu.
Štovanje i zaštitništvo
Liturgijski spomendan svetoga Grgura Prosvjetitelja slavi se 30. rujna, na dan prijenosa njegovih relikvija u Tortan. Njegove su relikvije kasnije prenesene u Carigrad, a dio je tijekom ikonoklastičkih progona dospio u Napulj u Italiji, gdje se časte u crkvi San Gregorio Armeno. Papa Grgur XVI. uveo je njegov blagdan u Rimski kalendar. U umjetnosti se prikazuje u istočnom biskupskom ruhu (omoforu), s križem u ruci, knjigom evanđelja, često kako izlazi iz jame ili krsti armenskoga kralja. Glavni je zaštitnik Armenije i Armenske Crkve.
Isti dan, 30. rujna, slave se i
- Blaženi Fridrik Albert, prezbiter 19. stoljeće
- Sveti Amat od Nusca, biskup 11. stoljeće
- Sveti Antonin iz Piacenze, mučenik 4. stoljeće
- Sveti Honorije od Canterburyja, biskup 7. stoljeće
- Sveti Jeronim, prezbiter i crkveni naučitelj 5. stoljeće
- Sveti Šimun od Crépyja, redovnik 11. stoljeće
- Blažena Felicita Meda, opatica 15. stoljeće
- Blaženi Ivan Nikola Cordier, prezbiter i mučenik 18. stoljeće
- Sveta Euzebija od Marseillea, djevica 5. stoljeće
- Sveti Franjo Borgia, prezbiter 16. stoljeće
- Sveti Ismidon od Diea, biskup 12. stoljeće
- Sveti Urs i Viktor, mučenici 4. stoljeće