Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 4. stoljeće › Životopisi › Sveta Jelena

Sveta Jelena
Klikni za povećanje
×
Sveta Jelena
Sveta Jelena. Izvor slike: Wikimedia Commons

SVETICA · CARICA

Sveta Jelena

Spomendan
18. kolovoza
Razdoblje
4. stoljeće
Smrt
330.

Život

Sveta Jelena, carica i majka cara Konstantina Velikoga, rođena je oko sredine trećega stoljeća, po svoj prilici u Drepani u zaljevu Nikomedije. Potjecala je iz skromne obitelji; sveti Ambrozije u svom govoru prigodom smrti cara Teodozija naziva je gostioničarkom. Unatoč skromnom podrijetlu, postala je zakonita supruga rimskoga vojskovođe Konstancija Klora. Njihov jedini sin Konstantin rođen je u Naisu (današnjem Nišu) u Gornjoj Meziji 274. godine. Kada je Konstancije Klor 292. godine postao suvladar na Zapadu, iz političkih je razloga napustio Jelenu kako bi se oženio Teodorom, pokćerkom cara Maksimijana Herkulija.

Jelenin sin Konstantin ostao joj je duboko odan i vjeran. Nakon smrti Konstancija Klora 308. godine, Konstantin je preuzeo vlast, pozvao svoju majku na carski dvor, udijelio joj uzvišeni naslov Auguste, zapovjedio da joj se iskazuju najviše carske počasti te dao kovati novac s njezinim likom. Pod sinovljevim utjecajem, a napose nakon njegove pobjede nad Maksencijem 312. godine, Jelena je prihvatila kršćanstvo. Povjesničar Euzebije u djelu Život Konstantinov svjedoči kako je postala toliko pobožna Božja službenica da se činilo kao da je od samoga djetinjstva bila učenica Spasitelja ljudskoga roda. Svojim iznimnim ugledom i darežljivošću snažno je potpomagala širenje kršćanstva te se posvetila zbrinjavanju siromaha, nevoljnika i cijelih zajednica, obilazeći crkve u skromnosti i darivajući ih bogatim prinosima.

U poodmakloj dobi, nakon što je Konstantin 324. godine postao jedini car, Jelena je pošla na hodočašće u Svetu zemlju. Ondje je pomno i s velikom brigom obišla sveta mjesta Isusova rođenja, muke i uskrsnuća. Dala je podići dvije glasovite bazilike: jednu u Betlehemu nad špiljom Gospodinova rođenja, a drugu na Maslinskoj gori u blizini Jeruzalema, na mjestu Gospodinova uzašašća, a svetu je špilju ukrasila dragocjenim uresima. Njezin boravak u Jeruzalemu povezan je s pronalaženjem pravoga Kristova križa, događajem koji je rano zabilježio Rufin. U Rimu je njezina rezidencija bila palača Sesorij, u čijoj je blizini sagrađena bazilika Svetoga Križa u Jeruzalemu, gdje su pohranjene dragocjene relikvije muke Gospodnje. Carica Jelena preminula je oko 330. godine u dobi od oko osamdeset godina, u nazočnosti svoga sina cara Konstantina.

Štovanje i zaštitništvo

Liturgijski spomendan svete Jelene carice slavi se 18. kolovoza prema Rimskom martirologiju. Njezino je tijelo najprije položeno u carsku grobnicu u crkvi Svetih Apostola u Carigradu, a 849. godine preneseno je u opatiju Hautvillers u francuskoj nadbiskupiji Reims. Njezino štovanje rano se proširilo diljem Zapada i Istoka. U kršćanskoj ikonografiji prikazuje se u carskoj odjeći s krunom na glavi, držeći u ruci časni križ Gospodnji i čavle muke. Zaštitnica je arheologa, hodočasnika, obraćenika, graditelja crkava i kršćanskih majki.

Isti dan, 18. kolovoza, slave se i