SVETAC · ASKET
Sveti Julijan Saba
- Spomendan
- 17. siječnja
- Razdoblje
- 4. stoljeće
- Smrt
- 377.
Život
Sveti Julijan, prozvani Saba, što na sirijskom jeziku znači Starac, bio je znameniti anahoret i asket koji je proslavio Gospodina u pokrajini Osroeni u Mezopotamiji tijekom četvrtoga stoljeća. Od rane mladosti odrekao se svjetovnih časti i bogatstva te se povukao u surovu pustinju blizu Edese. Ondje se nastanio u tijesnoj i vlažnoj špilji, posvetivši sav svoj život najstrožoj pokori, cjelonoćnim molitvenim bdjenjima i razmatranju Svetoga pisma.
Julijanov je asketski život bio obilježen nevjerojatnim mrtvljenjem: hranio se tek jednom tjedno, i to skromnim ječmenim kruhom, solju i vodom. Unatoč takvoj strogosti, njegovo je srce bilo ispunjeno toplom evanđeoskom ljubavlju prema bližnjima. Oko njegove su se špilje ubrzo okupili brojni učenici, pa je Julijan Saba postao duhovni otac stotinama monaha u Osroeni. Poduzeo je i hodočašće na goru Sinaj, gdje je na samom vrhu podigao malu crkvu u čast Božjega Zakona.
Iako je nadasve ljubio pustinjsku tišinu i gnušao se gradske vreve, Julijan Saba je na poziv pravovjernih pastira spremno napustio svoju ljubljenu samoću i došao u Antiohiju. U to je vrijeme arijansko krivovjerje uz podršku cara Valensa teško pritiskalo Crkvu, a arijanci su lažno tvrdili da i slavni pustinjak Julijan podržava njihovo učenje. Stupivši u Antiohiju, sveti je starac svojim svetačkim autoritetom, vatrenim propovijedanjem i čudesnim djelima javno razotkrio i posramio arijanske krivovjernike, posvjedočivši da je Isus Krist pravi Bog, istobitan s Ocem. Nakon što je učvrstio katolički puk u pravoj vjeri, vratio se u svoju pustinju gdje je u dubokom miru usnuo u Gospodinu 377. godine.
Štovanje i zaštitništvo
Rimokatolička Crkva slavi spomendan svetoga Julijana Sabe 17. siječnja prema Rimskom martirologiju. O njegovu svetačkom životu i borbi za pravovjerje opširno je pisao povjesničar Teodoret Cirski u svojoj Povijesti redovnika. U sakralnoj umjetnosti prikazuje se kao ostarjeli pustinjak duge bijele brade u jednostavnoj halji od kostrijeti, držeći u ruci križ i krunicu, često u stavu propovijedanja pred zidinama Antiohije. Zaštitnik je pustinjaka, monaha, boraca protiv krivovjerja i starijih osoba.
Isti dan, 17. siječnja, slave se i
- Blaženi Gamelbert, prezbiter 8. stoljeće
- Sveti Antun Pustinjak, opat 4. stoljeće
- Sveti Januarije Sánchez Delgadillo, prezbiter i mučenik 20. stoljeće
- Sveti Marcel od Diea, biskup 6. stoljeće
- Sveti Speuzip, Elazip, Melazip i Leonila, mučenici 2. stoljeće
- Sveti Sulpicije Pobožni, biskup 7. stoljeće
- Sveta Rozelina, redovnica 14. stoljeće