Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 4. stoljeće › Životopisi › Sveti Cezarije Nazijanski

Sveti Cezarije Nazijanski
Klikni za povećanje
×
Sveti Cezarije Nazijanski
Sveti Cezarije Nazijanski. Izvor slike: Wikimedia Commons

SVETAC · LIJEČNIK

Sveti Cezarije Nazijanski

Spomendan
25. veljače
Razdoblje
4. stoljeće
Smrt
368.

Život

Sveti Cezarije Nazijanski bio je ugledni kršćanski liječnik i mlađi brat velikoga crkvenoga naučitelja svetoga Grgura Nazijanskoga. Rođen je oko 330. godine u Arijanzu blizu Nazijanza u Kapadociji, u svetoj obitelji biskupa Grgura Starijega i svete None. Odgajan u dubokoj pobožnosti, Cezarije je studirao u Cezareji Kapadocijskoj, a potom u glasovitim školama u egipatskoj Aleksandriji, gdje se posvetio geometriji, astronomiji i nadasve medicini, nadmašivši u tom umijeću sve svoje vršnjake.

Oko 355. godine došao je u carski grad Carigrad, gdje je ubrzo stekao golemi ugled kao vrstan liječnik. Postao je glavni dvorski liječnik na carskom dvoru cara Konstancija, a tu je visoku službu zadržao i pod carem Julijanom Apostatom. Julijan je svim silama pokušavao pridobiti Cezarija na otpadništvo od kršćanstva, nudeći mu najviše časti, no sveti je Cezarije pred carom neustrašivo branio svoju vjeru, izjavivši da mu je Krist draži od svih carskih milosti te je napustio dvor.

Nakon Julijanove smrti vratio se u Carigrad, a car Valens imenovao ga je kvestorom carske pokrajine Bitinije. Dok je boravio u Niceji, 11. listopada 368. godine grad je pogodio strahovit potres u kojemu je Cezarije čudesno preživio pod ruševinama. To ga je potaknulo da posluša savjete svoga brata Grgura i svetoga Bazilija te posve napusti svijet. Primio je sakrament svetoga krštenja, no ubrzo ga je zahvatila teška bolest. Prije smrti odredio je da se sva njegova imovina razdijeli siromasima. Preminuo je u Gospodinu krajem 368. ili početkom 369. godine, a brat Grgur izrekao je nad njegovim grobom u Nazijanzu glasoviti posmrtni govor.

Štovanje i zaštitništvo

Rimokatolička Crkva slavi spomendan svetoga Cezarija Nazijanskoga 25. veljače prema Rimskom martirologiju. Crkva ga časti kao svijetli uzor kršćanskoga liječnika koji je sačuvao vjeru i čistoću duše usred dvorskih zamki i svjetovnih časti. U sakralnoj umjetnosti prikazuje se u patricijskoj odjeći s liječničkom kutijom i instrumentima u ruci, s križem i knjigom Svetoga pisma. Zaštitnik je liječnika, medicinskoga osoblja, ljekarnika i osoba koje su preživjele potrese i prirodne nepogode.

Isti dan, 25. veljače, slave se i