SVETICA · DJEVICA I MUČENICA
Sveta Margareta (Marina) Antiohijska
- Spomendan
- 20. srpnja
- Razdoblje
- 4. stoljeće
- Smrt
- 307.
Među najštovanijima: Najštovaniji na hrvatskom području, Najštovaniji na njemačkom području, Najštovaniji na talijanskom području, Najštovaniji na francuskom području, Najštovaniji na slovenskom području
Život
Sveta Margareta, koju kršćanski Istok časti pod imenom Marina, rodom je bila iz Antiohije Pizidijske u Maloj Aziji. Njezin je otac bio poganski svećenik. Kako joj je majka umrla ubrzo nakon njezina rođenja, Margareta je povjerena na odgoj jednoj pobožnoj kršćanskoj ženi na selu, nedaleko od grada. Od nje je primila svjetlo evanđelja, povjerovala u Krista i zavjetovala mu svoje djevičanstvo. Saznavši da mu je kći postala kršćanka, otac ju se odrekao i otjerao je, pa ju je njezina dobra dojilja prigrlila kao vlastitu kćer.
Dok je jednoga dana na pašnjaku čuvala stada svoje pomajke, ugledao ju je rimski prefekt Olibrije. Zanesen njezinom iznimnom ljepotom, namjesnik ju je naumio uzeti za ženu, pod uvjetom da se odrekne svoje vjere. Margareta je odlučno odbila sva njegova laskanja, bogatstva i obećanja, izjavivši da pripada samo Isusu Kristu. Razjaren njezinom postojanošću, prefekt ju je izveo na javni sud u Antiohiji i zaprijetio joj najstrašnijom smrću ako ne prinese žrtve carskim bogovima.
Sveta je djevica neustrašivo odbacila kumire, nakon čega su je mučitelji pokušali spaliti vatrom, no oganj joj nije naudio. Potom su joj svezali ruke i noge te je bacili u kotao kipuće vode, ali su se uže i okovi na njezinu usrdnu molitvu raskinuli, a djevica je stajala posve zdrava. Vidjevši da je nikakva sila ne može odvojiti od njezina božanskog Zaručnika, prefekt je zapovjedio da joj se mačem odrubi glava. Tako je sveta Margareta primila dvostruki vijenac djevičanstva i mučeništva.
Čuda
Predaja Crkve bilježi da se u tamnici pred svetom Margaretom pojavio zloduh u liku strašnoga zmaja kako bi je zastrašio i naveo na grijeh, no sveta ga je djevica snagom svetoga križa svladala i bacila pod noge. Čudesa su pratila i njezino mučenje, jer su je plamen i vrela voda po Božjem zahvatu poštedjeli, što je potaknulo mnoge očevice da se obrate na kršćanstvo.
Štovanje i zaštitništvo
U Rimokatoličkoj Crkvi spomendan svete Margarete slavi se 20. srpnja, dok je istočne Crkve spominju 13. srpnja pod imenom Marina. Ubraja se među četrnaest svetih pomoćnika u nevolji. Njezine se relikvije s velikim poštovanjem čuvaju u mnogim kršćanskim središtima, među kojima su Rim, Montefiascone, Bruxelles, Pariz i Troyes. U likovnoj umjetnosti prikazuje se kako vodi ukroćena zmaja na lancu, držeći u ruci križ ili pojas, a katkad i uz kotao koji podsjeća na njezine muke. Stoljećima je vjernici osobito časte i zazivaju kao moćnu zaštitnicu trudnica i rodilja, proseći njezin zagovor za sretan porod i zdravlje djece.
Isti dan, 20. srpnja, slave se i
- Blaženi Bernward od Hildesheima, biskup 11. stoljeće
- Blaženi Josip Barsaba (Pravedni), učenik Gospodinov 1. stoljeće
- Sveta Magdalena Yi Yŏng-hŭi, Terezija Yi Mae-im, Marta Kim Sŏng-im, Lucija Kim, Ruža Kim, Ana Kim, Marija Wŏn Kwi-im i Ivan Krstitelj Yi Kwang-nyŏl, mučenici 19. stoljeće
- Sveti Apolinar, biskup i mučenik 1. stoljeće
- Sveti Aurelije Kartaški, biskup 5. stoljeće
- Sveti Frumentije, biskup 4. stoljeće
- Sveti Lav Ignacije Mangin i Pavao Denn, prezbiteri i mučenici 19. stoljeće
- Blažena Rita od Žalosne Gospe Pujalte y Sánchez i Franciska od Srca Isusova Aldea y Araujo, djevice i mučenice 20. stoljeće
- Sveta Marija Fu Guilin, učiteljica i mučenica 19. stoljeće
- Sveta Marija Zhao Guozhi i kćeri Ruža Zhao i Marija Zhao, mučenice 19. stoljeće
- Sveti Ilija Tišbijac, prorok Stari zavjet
- Sveti Josip Marija Díaz Sanjurjo, biskup i mučenik 19. stoljeće
- Sveti Pavao Kordopski, đakon i mučenik 9. stoljeće
- Sveti Petar Zhou Rixin, mučenik 19. stoljeće
- Sveti Vulmar, prezbiter 7. stoljeće
- Sveti Xi Guizi, katekumen i mučenik 19. stoljeće