Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 1. stoljeće › Životopisi › Sveti Apolinar

Sveti Apolinar
Klikni za povećanje
×
Sveti Apolinar
Sveti Apolinar. Izvor slike: Wikimedia Commons

SVETAC · BISKUP I MUČENIK

Sveti Apolinar

Spomendan
20. srpnja
Razdoblje
1. stoljeće
Smrt
75.

Život

Sveti Apolinar, biskup i mučenik, bio je jedan od najslavnijih ranokršćanskih pastira i svjedoka vjere u Italiji u prvom stoljeću. Potjecao je s Istoka, najvjerojatnije iz sirijske Antiohije, gdje je prigrlio Evanđelje i postao odani učenik apostolskoga prvaka Petra. Sam sveti Petar posvetio ga je za biskupa i poslao na zapad u Ravenu, tada važno carsko i pomorsko središte na Jadranu, kako bi ondje utemeljio Kristovu Crkvu.

Stigavši u Ravenu, Apolinar je neumorno propovijedao vjeru u jedinoga Boga i dijelio sakramente. Njegove su riječi bile praćene čudesnim ozdravljenjima, što je privuklo golemo mnoštvo pogana krsnom izvoru, ali i rasplamsalo bijes idolopokloničkih svećenika. Progonitelji su ga nemilosrdno pretukli i protjerali iz grada, no on se sklonio među vjernicima i nastavio naviještati po pokrajini Emiliji. Kada je ponovno uhvaćen, prisilili su ga da hoda po užarenom ugljenu, no on je ostao nepokolebljiv.

Vrativši se treći put u Ravenu, bio je podvrgnut novim strahovitim mukama: zlostavljali su ga noževima, polijevali mu rane vrelom vodom i kamenjem mu razbili usta jer nije prestajao slaviti Krista. Bacili su ga u tamnicu da umre od gladi, a potom prognali u Grčku, odakle se nakon novih progona ponovno vratio svome stadu. U vrijeme cara Vespazijana poganski su ga progonitelji presreli na gradskim vratima u prigradskom naselju Klasi te ga divljački pretukli toljagama. Preživio je još sedam dana, hrabreći svoje vjerne i naviještajući konačnu pobjedu Crkve nad svim progonima, nakon čega je 23. srpnja prešao u vječnu slavu. Upravljao je ravenskom Crkvom dvadeset i šest godina.

Čuda

Tijekom svoga dugogodišnjeg apostolskoga rada u Raveni i okolici, sveti je Apolinar po Božjoj milosti učinio brojna čudesa ozdravljajući bolesnike, slijepe i uzete, te izgoneći nečiste duhove iz opsjednutih, što je bio jasan znak božanskoga podrijetla nauka koji je naviještao. U Grčkoj su, prema predaji, poganska proročišta potpuno zanijemila pred samom njegovom prisutnošću, pokazujući nemoć lažnih bogova pred Kristovom silom.

Štovanje i zaštitništvo

Spomendan svetoga Apolinara slavi se 20. srpnja, prema odredbi Rimskoga martirologija. Nad njegovim grobom u ravenskoj luci Klasi podignuta je u šestom stoljeću velebna bazilika Sant'Apollinare in Classe, ukrašena znamenitim mozaicima na kojima je prikazan kao dobri pastir usred stada. Relikvije mu se časte i u bazilici Sant'Apollinare Nuovo u samoj Raveni. Zaštitnik je grada Ravene i cijele pokrajine Emilije-Romanje, a vjernici ga zazivaju protiv bolesti padavice i kostobolje.

Isti dan, 20. srpnja, slave se i