SVETAC · ZARUČNIK BLAŽENE DJEVICE MARIJE
Sveti Josip
- Spomendan
- 19. ožujka
- Razdoblje
- 1. stoljeće
Među najštovanijima: Najštovaniji na hrvatskom području, Najštovaniji na engleskom području, Najštovaniji na njemačkom području, Najštovaniji na talijanskom području, Najštovaniji na španjolskom području, Najštovaniji na francuskom području, Najštovaniji na poljskom području, Najštovaniji na portugalskom području, Najštovaniji na slovenskom području
Život
Sveti Josip bio je zaručnik Blažene Djevice Marije i djevičanski hranitelj Gospodina našega Isusa Krista. Glavni i najsigurniji izvori o njegovu životu prva su poglavlja Evanđelja po Mateju i Luki. Josip je potjecao iz kraljevskoga roda Davidova, a rodno mjesto njegovih predaka bio je Betlehem u Judeji (Mt 1,1-16Rodoslovlje Isusa Krista, sina Davidova, sina Abrahamova.; Lk 2,4Tako i Josip, budući da je bio iz doma i loze Davidove, uziđe iz Galileje, iz grada Nazareta, u Judeju - u grad Davidov, koji se zove Betlehem -). Uoči događaja utjelovljenja nastanio se u Nazaretu u Galileji, gdje je skromno i pošteno zarađivao za život radeći kao drvodjelja, tesar i graditelj (Mt 13,55Nije li ovo drvodjeljin sin? Nije li mu majka Marija, a braća Jakov, i Josip, i Šimun, i Juda?; Mk 6,3Nije li ovo drvodjelja, sin Marijin, i brat Jakovljev, i Josipov, i Judin, i Šimunov? I nisu li mu sestre ovdje među nama?” I sablažnjavahu se o njega.). Sveti Justin mučenik u svojem djelu Razgovor s Trifunom potvrđuje da je Josip izrađivao plugove i jarmove, što je drevna predaja Crkve trajno prihvatila.
Sveto pismo naziva Josipa pravednim mužem (Mt 1,19A Josip, muž njezin, pravedan, ne htjede je izvrgnuti sramoti, nego naumi da je potajice napusti.). Kada je saznao da je njegova zaručnica Marija začela po Duhu Svetome, a ne želeći je izvrgnuti sramoti, naumio ju je potajice napustiti. No anđeo Gospodnji ukazao mu se u snu i rekao: »Josipe, sine Davidov, ne boj se uzeti k sebi Mariju, ženu svoju. Što je u njoj začeto, doista je od Duha Svetoga« (Mt 1,20Dok je on to snovao, gle, anđeo mu se Gospodnji ukaza u snu i reče: “Josipe, sine Davidov, ne boj se uzeti k sebi Mariju, ženu svoju. Što je u njoj začeto, doista je od Duha Svetoga.). Josip je bez oklijevanja povjerovao i uzeo k sebi svoju ženu, živeći s njome u svetom i nepovrijeđenom djevičanskom braku.
Po zapovijedi rimskoga cara Augusta o popisu stanovništva, Josip je s trudnom Marijom pošao u Betlehem. Ondje se, u siromaštvu špilje jer za njih nije bilo mjesta u svratištu, rodio Spasitelj svijeta (Lk 2,1-7U one dane izađe naredba cara Augusta da se provede popis svega svijeta.). Josip je bio svjedok poklona pastira i mudraca s Istoka, te je Djetetu na obrezanju dao ime Isus, kako mu je anđeo zapovjedio (Mt 1,21.25Rodit će sina, a ti ćeš mu nadjenuti ime Isus jer će on spasiti narod svoj od grijeha njegovih.”). Kada je okrutni kralj Herod naumio pogubiti Dijete, anđeo je ponovno u snu opomenuo Josipa, a on je ustao, uzeo noću Dijete i njegovu majku te pobjegao u Egipat (Mt 2,13-15A pošto oni otiđoše, gle, anđeo se Gospodnji u snu javi Josipu: “Ustani, reče, uzmi dijete i majku njegovu te bježi u Egipat i ostani ondje dok ti ne reknem jer će Herod tražiti dijete da ga pogubi.). Nakon Herodove smrti, vođen Božjim glasom, vratio se u Nazaret (Mt 2,19-23Nakon Herodova skončanja, gle, anđeo se Gospodnji javi u snu Josipu u Egiptu:).
U Nazaretu je Josip štitio i hranio Svetu obitelj, poučavao Isusa u zanatu i vjerskim propisima. Kada je Isusu bilo dvanaest godina, pošli su o Pashi u Jeruzalem, gdje se dječak zadržao u Hramu među učiteljima. Josip i Marija tražili su ga s tjeskobom tri dana, a Isus im se vratio u Nazaret i bio im poslušan (Lk 2,41-51Njegovi su roditelji svake godine o blagdanu Pashe išli u Jeruzalem.). Josip je tiho i skrovito izvršio svoje poslanje. Preminuo je prije Isusova javnoga djelovanja, okružen prisutnošću i ljubavlju Isusa i Marije, zbog čega ga Crkva štuje kao uzor i zaštitnika sretne i blage smrti.
Čuda
Sveti Josip u evanđeljima ne izgovara nijednu riječ, no njegov je život trajno prožet nadnaravnim Božjim zahvatima. Četiri puta primio je anđeoske objave u snu, kojima je Bog upravljao njegovim koracima za spasenje Djeteta i Majke. Nakon njegova prijelaza u vječnost, vjernici kroz sva stoljeća svjedoče o bezbrojnim čudesnim uslišanjima, duhovnim i materijalnim ozdravljenjima te izbavljenjima po njegovu moćnom zagovoru. Sveta Terezija Avilska zapisala je da ne pamti da je išta zamolila svetoga Josipa, a da joj on to nije izmolio.
Štovanje i zaštitništvo
Svetkovina svetoga Josipa, zaručnika Blažene Djevice Marije, slavi se u Rimokatoličkoj Crkvi 19. ožujka, dok se 1. svibnja slavi spomendan svetoga Josipa Radnika. Papa Pio IX. proglasio ga je 1870. godine zaštitnikom sveopće Crkve. Hrvatski sabor jednoglasno ga je 1687. godine izabrao za zaštitnika Kraljevine Hrvatske, a njegovo nacionalno svetište u Hrvatskoj nalazi se na Dubovcu u Karlovcu. U kršćanskoj umjetnosti sveti se Josip prikazuje s Djetetom Isusom u naručju, tesarskim alatom ili procvjetalim ljiljanom kao simbolom djevičanske čistoće. Zaštitnik je očeva, radnika, tesara, drvodjelja, umirućih, obitelji, nerođene djece te mnogih država, biskupija i redovničkih zajednica.
Isti dan, 19. ožujka, slave se i
- Blažena Sibilina Biscossi, djevica i pustinjakinja 14. stoljeće
- Blaženi Andrija Gallerani, laik 13. stoljeće
- Blaženi Marcel Callo, mučenik 20. stoljeće
- Blaženi Marko iz Montegalla, prezbiter 15. stoljeće
- Blaženi Narcis Turchan, prezbiter i mučenik 20. stoljeće
- Blaženi Isnard iz Chiampa, prezbiter 13. stoljeće
- Blaženi Ivan Buralli iz Parme, prezbiter 13. stoljeće
- Sveti Ivan od Parrana, opat 6. stoljeće