Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 1. stoljeće › Životopisi › Sveti Klement I.

Sveti Klement I.
Klikni za povećanje
×
Sveti Klement I.
Sveti Klement I.. Izvor slike: Wikimedia Commons

SVETAC · PAPA I MUČENIK

Sveti Klement I.

Spomendan
23. studenoga
Razdoblje
1. stoljeće
Smrt
99.

Život

Sveti Klement I., papa i mučenik, nazvan Rimski, bio je treći Petrov nasljednik na rimskoj stolici, nakon Lina i Kleta, te je upravljao Rimskom Crkvom potkraj prvoga stoljeća, od oko 88. do 99. godine. Bio je jedan od najistaknutijih apostolskih otaca. Sveti Irenej Lionski u djelu Protiv krivovjerja ističe da je Klement osobno vidio blažene apostole, razgovarao s njima i u svojim ušima još čuvao odjek njihova živoga propovijedanja, a pred očima njihovu predaju. Tertulijan i Origen povezuju ga s krugom suradnika svetoga Pavla (Fil 4,3Da, molim i tebe, čestiti druže, pomaži im jer su se one u evanđelju borile zajedno sa mnom, i s Klementom i ostalim mojim suradnicima, kojih su imena u knjizi Života.).

Najvažnije svjedočanstvo njegova pontifikata jest glasovita Poslanica Korinćanima, napisana u ime Rimske Crkve oko 96. godine, neposredno nakon što su utihnuli okrutni Domicijanovi progoni. Povod je bio nemir u korintskoj Crkvi, gdje su se neki mlađi članovi pobunili protiv zakonito postavljenih prezbitera. Papa Klement im piše s velikom pastirskom ljubavlju, ozbiljnošću i autoritetom, pozivajući ih na mir, poniznost, red i crkveno jedinstvo, podsjećajući da je hijerarhijski ustroj ustanovljen po apostolskoj zapovijedi. To je pismo bilo toliko cijenjeno da se u mnogim ranim Crkvama čitalo na nedjeljnim liturgijskim sastancima uz biblijske spise.

U vrijeme cara Trajana Klement je zbog svoje nepokolebljive vjernosti Kristu prognan na poluotok Krim. Ondje je u kamenolomima zatekao mnoštvo utamničenih kršćana koje je tješio, krijepio svetim otajstvima i poučavao u vjeri. Progonitelji su ga naposljetku osudili na smrt tako što su mu oko vrata privezali željezno sidro i bacili ga u morske dubine. Tako je sveti prvosvećenik prinio svoj život kao dragovoljnu žrtvu Spasitelju.

Čuda

Dok je boravio u progonstvu na Krimu među kršćanskim osuđenicima koji su trpjeli nesnosnu žeđ u bezvodnom kamenolomu, papa Klement se žarko pomolio Gospodinu. Nakon molitve ugledao je na obližnjem brežuljku Jaganjca koji je desnom nogom pokazivao na tlo. Klement je na tom mjestu zakopao i istoga je časa potekao obilat izvor bistre vode, što je donijelo olakšanje tisućama zatvorenika i potaknulo obraćenje mnogih pogana.

Drevna predaja također bilježi da se nakon njegova potapanja more svake godine čudesno povlačilo na dva tjedna, otkrivajući grob u kojemu je počivalo njegovo tijelo.

Štovanje i zaštitništvo

Liturgijski spomendan svetoga Klementa I. slavi se 23. studenoga, kada se časti spomen njegova rimskoga ukopa. Oko 861. godine sveti Ćiril i Metod pronašli su njegove svete relikvije sa sidrom na Krimu, a 867. godine svečano su ih donijeli u Rim. Papa Hadrijan II. položio ih je s moćima svetoga Ignacija Antiohijskoga u glavni oltar drevne bazilike svetoga Klementa u Rimu, smještene između brežuljaka Eskvilina i Celija. U umjetnosti se sveti Klement prikazuje u papinskom ruhu sa sidrom, knjigom poslanica i vrelom vode. Zaštitnik je mornara, sidraša, klesara i kamenorezaca.

Isti dan, 23. studenoga, slave se i