BLAŽENICA · REDOVNICA
Blažena Margareta Savojska
- Spomendan
- 23. studenoga
- Razdoblje
- 15. stoljeće
- Smrt
- 1464.
Život
Blažena Margareta Savojska (Margherita di Savoia-Acaia) rođena je u dvorcu u Pinerolu u Pijemontu, između 1382. i 1390. godine, kao najstarija kći Amadea Savojskoga, kneza od Ahaje i gospodara Pijemonta, i Katarine Ženevske. Odgojena je na kneževskom dvoru u kršćanskoj pobožnosti i plemenitosti duha. Rano je ostala bez oca, pa je prešla pod skrbništvo strica Ludovika.
U siječnju 1403. godine, radi uspostave mira među zavađenim vladarskim kućama, Margareta je udana za Teodora II. Paleologa, markiza od Montferrata, potomka bizantske carske loze, koji je bio udovac i znatno stariji od nje. Kao markiza od Montferrata, Margareta se istaknula kao uzorna kršćanska supruga. Kada je s mužem boravila u Genovi tijekom gladi i pošasti 1411. godine, nesebično se posvetila pomaganju i prehranjivanju siromaha. Njezina se pobožnost još više rasplamsala kada je u Montferratu slušala vatrene propovijedi svetoga Vinka Fererskoga, koji je nekoliko mjeseci boravio u njihovu dvoru.
Nakon petnaest godina braka bez djece, markiz Teodor je preminuo 1418. godine, a Margareta je upravljanje posjedima prepustila posinku Ivanu Jakovu. Premda je bila mlada i imućna udovica, a milanski vojvoda Filippo Maria Visconti tražio njezinu ruku moleći papu za oprost, Margareta je odlučno odbila sve ponude. Donijela je čvrstu odluku da napusti svijet i svoje srce zauvijek daruje nebeskom Zaručniku.
Povukla se u grad Albu, gdje je s nekoliko uglednih mladih plemkinja započela zajednički redovnički život pod okriljem Trećega reda svetoga Dominika. Godine 1445. postavila je temeljni kamen za novi samostan u Albi, posvećen svetoj Mariji Magdaleni, a 1450. godine njezina je zajednica uz papinsko dopuštenje prešla u Drugi red svetoga Dominika (dominikanke u klauzuri), položivši svečane zavjete po Pravilu svetoga Augustina. Margareta je upravljala i bolnicom Santa Maria degli Angeli, poslužujući bolesnike s neizmjernom ljubavlju. Uspješno je posredovala i kod svoga rođaka Amadea VIII. da se odrekne protupapinske službe radi očuvanja crkvenoga jedinstva. Nakon punih četrdeset i pet godina provedenih u strogoj pokori, askezi i molitvi, blažena je Margareta sveto usnula u Gospodinu u samostanu u Albi 23. studenoga 1464. godine.
Štovanje i zaštitništvo
Rimokatolička Crkva slavi spomendan blažene Margarete Savojske 23. studenoga. Papa Klement IX. službeno je potvrdio njezino štovanje 1669. godine, a papa Benedikt XIII. odobrio je slavljenje njezina blagdana u svim savojskim zemljama. Njezine se relikvije danas s poštovanjem čuvaju u crkvi svete Marije Magdalene u Albi u Pijemontu. U sakralnoj umjetnosti prikazuje se u bijelo-crnom habitu dominikanske redovnice s velom, držeći u ruci tri strijele koje simboliziraju tri teške kušnje kroz koje je prošla, krunicu i knjigu pravila, dok uz njezine noge leži odbačena vladarska kruna. Zaštitnica je udovica, samostanskih utemeljiteljica i bolesnika.
Isti dan, 23. studenoga, slave se i
- Sveta Felicita Rimska, mučenica 2. stoljeće
- Sveta Mustiola iz Chiusija, mučenica 3. stoljeće
- Sveti Amfilohije Ikonski, biskup 4. stoljeće
- Sveti Grgur II. od Agrigenta, biskup 7. stoljeće
- Sveti Klement I., papa i mučenik 1. stoljeće
- Sveti Klement od Metza, biskup 3. stoljeće
- Sveti Kolumban, opat 7. stoljeće
- Sveti Severin Pariški, pustinjak 5. stoljeće
- Sveti Trudo, prezbiter 7. stoljeće
- Blažena Marija Cecilija Cendoya y Araquistain, djevica i mučenica 20. stoljeće
- Blaženi Mihael Augustin Pro, prezbiter i mučenik 20. stoljeće
- Sveta Cecilija Yu So-sa, mučenica 19. stoljeće
- Sveta Lucrecija iz Méride, djevica i mučenica 4. stoljeće
- Sveti Sisinije Kizijski, biskup i mučenik 4. stoljeće