Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 15. stoljeće › Životopisi › Blažena Margareta Savojska

Blažena Margareta Savojska
Klikni za povećanje
×
Blažena Margareta Savojska
Blažena Margareta Savojska. Izvor slike: Wikimedia Commons

BLAŽENICA · REDOVNICA

Blažena Margareta Savojska

Spomendan
23. studenoga
Razdoblje
15. stoljeće
Smrt
1464.

Život

Blažena Margareta Savojska (Margherita di Savoia-Acaia) rođena je u dvorcu u Pinerolu u Pijemontu, između 1382. i 1390. godine, kao najstarija kći Amadea Savojskoga, kneza od Ahaje i gospodara Pijemonta, i Katarine Ženevske. Odgojena je na kneževskom dvoru u kršćanskoj pobožnosti i plemenitosti duha. Rano je ostala bez oca, pa je prešla pod skrbništvo strica Ludovika.

U siječnju 1403. godine, radi uspostave mira među zavađenim vladarskim kućama, Margareta je udana za Teodora II. Paleologa, markiza od Montferrata, potomka bizantske carske loze, koji je bio udovac i znatno stariji od nje. Kao markiza od Montferrata, Margareta se istaknula kao uzorna kršćanska supruga. Kada je s mužem boravila u Genovi tijekom gladi i pošasti 1411. godine, nesebično se posvetila pomaganju i prehranjivanju siromaha. Njezina se pobožnost još više rasplamsala kada je u Montferratu slušala vatrene propovijedi svetoga Vinka Fererskoga, koji je nekoliko mjeseci boravio u njihovu dvoru.

Nakon petnaest godina braka bez djece, markiz Teodor je preminuo 1418. godine, a Margareta je upravljanje posjedima prepustila posinku Ivanu Jakovu. Premda je bila mlada i imućna udovica, a milanski vojvoda Filippo Maria Visconti tražio njezinu ruku moleći papu za oprost, Margareta je odlučno odbila sve ponude. Donijela je čvrstu odluku da napusti svijet i svoje srce zauvijek daruje nebeskom Zaručniku.

Povukla se u grad Albu, gdje je s nekoliko uglednih mladih plemkinja započela zajednički redovnički život pod okriljem Trećega reda svetoga Dominika. Godine 1445. postavila je temeljni kamen za novi samostan u Albi, posvećen svetoj Mariji Magdaleni, a 1450. godine njezina je zajednica uz papinsko dopuštenje prešla u Drugi red svetoga Dominika (dominikanke u klauzuri), položivši svečane zavjete po Pravilu svetoga Augustina. Margareta je upravljala i bolnicom Santa Maria degli Angeli, poslužujući bolesnike s neizmjernom ljubavlju. Uspješno je posredovala i kod svoga rođaka Amadea VIII. da se odrekne protupapinske službe radi očuvanja crkvenoga jedinstva. Nakon punih četrdeset i pet godina provedenih u strogoj pokori, askezi i molitvi, blažena je Margareta sveto usnula u Gospodinu u samostanu u Albi 23. studenoga 1464. godine.

Štovanje i zaštitništvo

Rimokatolička Crkva slavi spomendan blažene Margarete Savojske 23. studenoga. Papa Klement IX. službeno je potvrdio njezino štovanje 1669. godine, a papa Benedikt XIII. odobrio je slavljenje njezina blagdana u svim savojskim zemljama. Njezine se relikvije danas s poštovanjem čuvaju u crkvi svete Marije Magdalene u Albi u Pijemontu. U sakralnoj umjetnosti prikazuje se u bijelo-crnom habitu dominikanske redovnice s velom, držeći u ruci tri strijele koje simboliziraju tri teške kušnje kroz koje je prošla, krunicu i knjigu pravila, dok uz njezine noge leži odbačena vladarska kruna. Zaštitnica je udovica, samostanskih utemeljiteljica i bolesnika.

Isti dan, 23. studenoga, slave se i