Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 15. stoljeće › Spomen › Blažena Magdalena Panattieri

BLAŽENICA · DJEVICA

Blažena Magdalena Panattieri

Spomendan
13. listopada
Razdoblje
15. stoljeće

Život

Blažena Magdalena Panattieri rođena je 1443. godine u Trinu u pokrajini Monferrato. Još kao djevojčica pokazivala je iznimnu pobožnost i ljubav prema raspetome Kristu, položivši privatni zavjet djevičanstva po uzoru na svetu Katarinu Sijensku. U ranoj je mladosti pristupila Trećem redu svetoga Dominika (Braći i sestrama pokore svetoga Dominika), što je u to doba bilo neobično jer su trećoredice bile uglavnom udovice i starije žene.

Živeći u obiteljskom domu, Magdalena je svoj život posvetila djelima milosrđa, molitvi i trajnoj pokori. Njezina su mrtvljenja uključivala nošenje oštre vunene kostrijeti i stroge postove. Osobito je ljubila djecu, okupljala ih i poučavala kršćanskom nauku u kapeli uz dominikansku crkvu u Trinu. Glas o njezinoj mudrosti ubrzo je privukao odrasle, svećenike, redovnike pa čak i mjesne velikaše, koji su dolazili k njoj po duhovni savjet.

Magdalena je bila gorljiva zagovornica duhovne obnove svoga reda, potaknuvši dominikance u Trinu da prihvate strogu opservanciju koju je obnovio blaženi Rajmund iz Capue. Na njezin je poziv u Trino 1490. godine stigao i blaženi Sebastijan Maggi kako bi proveo tu reformu. Bila je obdarena mističnim milostima, viđenjima i stigmama Kristove muke, koje je ponizno skrivala od svijeta. Kada ju je jedan bezbožni i bahati čovjek javno ošamario, Magdalena je krotko pala na koljena i ponudila mu drugi obraz iz ljubavi prema Kristu. Posljednje sate provela je u radosnoj molitvi i pjevanju, govoreći okupljenima da ne bi mogla biti sretna u nebu ako i oni ne budu ondje. Blago je usnula u Gospodinu 13. listopada 1503. godine.

Čuda

Gospodin je Magdalenu obdario duhom proroštva i mističnim darovima. Unaprijed je prorekla točan dan svoje smrti te francuski pohod na talijanski poluotok koji se zbio nakon njezina zemaljskoga života. Kada su njezin brat i bližnji upadali u teške nevolje i moralne pogibli, njezina je suzna molitva pred raspelom redovito donosila čudesno obraćenje i pomoć s neba.

Štovanje i zaštitništvo

Kult blažene Magdalene Panattieri svečano je potvrdio papa Lav XII. 26. rujna 1827. godine. Njezin se spomendan slavi 13. listopada. Njezino tijelo, koje je stoljećima bilo skriveno od opasnosti, ponovno je pronađeno 1964. godine i danas se časti u crkvi svete Katarine u Trinu. U umjetnosti se prikazuje u habitu dominikanske trećoredice s bijelim velom, držeći u ruci raspelo i krunicu, često okružena djecom koju poučava katekizmu.

Isti dan, 13. listopada, slave se i