Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 15. stoljeće › Životopisi › Blaženi Sebastijan Maggi

Blaženi Sebastijan Maggi
Klikni za povećanje
×
Blaženi Sebastijan Maggi
Blaženi Sebastijan Maggi. Izvor slike: Wikimedia Commons

BLAŽENIK · PREZBITER

Blaženi Sebastijan Maggi

Spomendan
16. prosinca
Razdoblje
15. stoljeće
Smrt
1496.

Život

Blaženi Sebastijan Maggi (na krštenju Salvatico) rođen je 1414. godine u Bresciji, u plemićkoj obitelji oca Falca Maggija, srodnika nekadašnjih brescanskih knezova biskupa. Odgojen u kršćanskoj pobožnosti, 1429. godine stupio je u Red propovjednika u samostanu svetoga Dominika u Bresciji, uzevši redovničko ime Sebastijan. Nakon završenih studija i stjecanja naslova magistra teologije posvetio se propovijedanju evanđelja.

Bio je neumoran zagovornik i provoditelj duhovne obnove unutar Dominikanskoga reda na tragu blaženoga Rajmunda Kapuanskoga. Zbog svoje mudrosti i pravednosti biran je za priora u najvažnijim samostanima: u Bresciji, Mantovi, Milanu, Cremoni, Vicenzi i Bologni. Za vrijeme kuge u Bresciji od 1450. do 1454. godine nesebično je posluživao bolesne, a kao prior samostana Santa Maria delle Grazie u Milanu dao je sagraditi bolnicu za siromahe. U Milanu je bio cijenjeni duhovnik vojvode Ludovika Mora i Beatrice d'Este. Kao vikar lombardijske kongregacije uveo je redovničku opservanciju u samostan Santa Sabina u Rimu te ponovno sjedinio samostane San Marco u Firenci i San Domenico u Fiesoli.

Prema subraći je postupao s očinskom blagošću, ali i pravednom odlučnošću, govoreći: »Kada pogriješiš, dođi k meni ne kao k prioru, nego kao k ocu; ako me ne želiš za oca, naći ćeš me kao strogoga suca«. Postavio je Girolama Savonarolu za učitelja novaka, a kasnije mu je papa Aleksandar VI. povjerio ispitivanje Savonarolinih objava. Prilikom pastoralnoga pohoda samostanu Santa Maria di Castello u Genovi, gdje je bio duhovnik i ispovjednik svete Katarine Genovske, Sebastijan se teško razbolio te je u miru preminuo u Gospodinu u tome samostanu, potkraj 1496. godine.

Čuda

Gospodin je blaženoga Sebastijana obdario darom čudotvorstva i duhovnoga uvida. Kada je 1797. godine otvoren njegov grob u Genovi, njegovo je tijelo pronađeno posve netaknuto i neraspadnuto, a očuvano je ostalo i prigodom kasnijih pregleda u dvadesetome stoljeću. Na njegovu su se grobu događala mnoga čudesna uslišanja vjernika.

Štovanje i zaštitništvo

Njegovo neraspadnuto tijelo počiva pod oltarom njemu posvećene kapele u crkvi Santa Maria di Castello u Genovi. Papa Klement XIII. službeno je potvrdio njegovo pradavno štovanje dekretom od 15. travnja 1760. godine, uvrstivši ga među blaženike.

Njegov se spomendan u Rimskom martirologiju slavi 16. prosinca. U kršćanskoj umjetnosti prikazuje se u bijelom dominikanskom habitu s crnim plaštem, s knjigom i raspelom u ruci, kao svijetli uzor redovničkoga starješinstva, mudroga duhovnog vođe i neumornoga propovjednika evanđelja.

Isti dan, 16. prosinca, slave se i