SVETAC · PROROK
Sveti Hagaj
- Spomendan
- 16. prosinca
- Razdoblje
- Stari zavjet
Život
Sveti Hagaj deseti je među takozvanim malim prorocima Staroga zavjeta. Njegovo hebrejsko ime označava svečanoga čovjeka ili onoga koji je rođen na blagdan. Povijesne okolnosti njegova djelovanja točno su određene: djelovao je u Jeruzalemu tijekom druge godine vladavine perzijskoga kralja Darija I., odnosno 520. godine prije Krista. Židovski se narod nedugo prije toga, 536. godine prije Krista, vratio iz babilonskoga sužanjstva i u prvome vjerskom zanosu podigao žrtvenik Bogu Izraelovu te položio temelje Drugoga hrama, zvanoga i Zorobabelov hram. Međutim, spletke i ometanja okolnih naroda iz Samarije, kao i perzijska vojna previranja, prisilili su ih da prekinu radove. Kroz punih šesnaest godina zastoj se produbljivao zbog malodušnosti i sebičnosti samih povratnika. Imućniji krugovi u Jeruzalemu posvetili su se uređenju vlastitih raskošnih kuća obloženih skupocjenim drvom, dok je Dom Gospodnji ležao napušten u ruševinama. To je zanemarivanje dovelo do teških suša, neuspjeha uroda i gladi, što je narod doživljavao kao neobjašnjivu nesreću. Tada je istupio prorok Hagaj prenoseći živu Božju riječ. U prvom navještaju, upućenom na prvi dan šestoga mjeseca, otvoreno je ukorio tromost naroda i objasnio da je oskudica pravedna opomena jer su zapustili Božje svetište brinući se samo za svoje probitke. Njegove su riječi duboko potresle slušatelje: judejski upravitelj Zorobabel, sin Šealtielov, veliki svećenik Jošua, sin Josadakov, i sav preostali puk poslušali su Božji poziv te su nakon tri tjedna složno obnovili radove na gradnji Hrama. Dvadesetoga dana istoga mjeseca Hagaj je donio drugu objavu kako bi ohrabrio graditelje kojima se novi Hram činio siromašnim i neznatnim u usporedbi s nekadašnjim Salomonovim sjajem. Prorok im je prenio obećanje da će slava ovoga novoga Doma biti veća od prijašnje jer će u njega prispjeti Blago svih naroda, Spasitelj svijeta. Krajem iste godine Hagaj je objavio da će Gospodin od toga dana obilno blagosloviti njihov trud, a knezu Zorobabelu, potomku doma Davidova, obećao je osobito Božje izabranje i zaštitu u previranjima među narodima.
Štovanje i zaštitništvo
Spomendan svetoga Hagaja proroka slavi se 16. prosinca. Rimski martirologij navodi njegov spomen kao proroka koji je u vrijeme judejskoga kneza Zorobabela opominjao narod da ponovno podigne Dom Gospodnji, u koji je imalo prispjeti blago svih naroda. U kršćanskoj se tradiciji i umjetnosti prikazuje kao dostojanstveni starac s proročkim svitkom ili s nacrtom jeruzalemskoga hrama u ruci.
Isti dan, 16. prosinca, slave se i
- Blažena Marija od Anđela Fontanella, djevica 18. stoljeće
- Blaženi Filip Siphong Onphitak, otac obitelji i mučenik 20. stoljeće
- Blaženi Honorat Koźmiński iz Białe Podlaske, prezbiter 20. stoljeće
- Blaženi Klement Marchisio, prezbiter 20. stoljeće
- Blaženi Sebastijan Maggi, prezbiter 15. stoljeće
- Sveta Adelaida Burgundska, carica 10. stoljeće
- Sveti Adon od Viennea, biskup 9. stoljeće
- Sveti Eberhard Furlanski, grof 9. stoljeće
- Sveti Makarije iz Collesana, monah 11. stoljeće
- Svete afričke djevice mučenice pod Hunerikom, mučenice 5. stoljeće
- Sveti Bean, pustinjak 11. stoljeće