Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › Stari zavjet › Životopisi › Sveti Izaija

Sveti Izaija
Klikni za povećanje
×
Sveti Izaija
Sveti Izaija. Izvor slike: Wikimedia Commons

SVETAC · PROROK

Sveti Izaija

Spomendan
9. svibnja
Razdoblje
Stari zavjet

Život

Sveti Izaija, sin Amosov, rodio se oko 765. godine prije Krista u Jeruzalemu, gdje je pripadao uglednoj i obrazovanoj obitelji (Iz 1,1Viđenje Izaije, sina Amosova, koje je imao o Judeji i Jeruzalemu u dane Uzije, Jotama, Ahaza i Ezekije, kraljeva judejskih.). Bio je oženjen proročicom i imao dva sina kojima je dao proročka imena (Iz 8,3-4Približih se proročici te ona zače i rodi sina. Jahve mi reče: “Nazovi ga Maher Šalal Haš Baz,; Iz 7,3I Jahve reče Izaiji: “Iziđi pred Ahaza, ti i sin tvoj Šear Jašub, do nakraj vodovoda gornjeg ribnjaka na putu u Valjarevo polje.). Svoj svečani proročki poziv primio je one godine kada je umro kralj Uzija, oko 740. godine prije Krista, kada je u Hramu u viđenju ugledao Gospodina gdje sjedi na prijestolju visoku i uzvišenu, dok su serafi klicali: Svet, svet, svet Gospodin nad Vojskama! (Iz 6,1-3One godine kad umrije kralj Uzija, vidjeh Gospoda gdje sjedi na prijestolju visoku i uzvišenu. Skuti njegova plašta ispunjahu Svetište.) Kada je seraf žeravicom s oltara dotaknuo njegova usta i očistio ga od grijeha, Izaija se spremno odazvao Božjem glasu: Evo me, mene pošalji! (Iz 6,6-8Jedan od serafa doletje k meni: u ruci mu žerava koju uze kliještima sa žrtvenika;) Njegovo plodno proročko djelovanje trajalo je gotovo pola stoljeća, pod kraljevima Uzijom, Jotamom, Ahazom i Ezekijom (Iz 1,1Viđenje Izaije, sina Amosova, koje je imao o Judeji i Jeruzalemu u dane Uzije, Jotama, Ahaza i Ezekije, kraljeva judejskih.). U vrijeme sirijsko-efrajimskoga rata hrabrio je uplašenoga kralja Ahaza da se uzda jedino u Gospodina, objavivši veličanstveno proroštvo o Emanuelu: Evo, djevica će začeti i roditi sina i nadjenut će mu ime Emanuel, Bog s nama (Iz 7,1-14U dane judejskoga kralja Ahaza, sina Jotamova, sina Uzijina, aramski kralj Rason i izraelski kralj Pekah, sin Remalijin, zavojštiše na Jeruzalem, ali ga ne mogoše zauzeti.). Kada je asirski kralj Sanherib sa silnom vojskom opkolio Jeruzalem, Izaija je ulijevao vjeru kralju Ezekiji i narodu, jamčeći da bezbožni osvajač neće ući u grad (2 Kr 19,1-7Čuvši to, kralj Ezekija razdrije svoje haljine, obuče kostrijet i ode u Dom Jahvin.; Iz 37,21-35Tad Izaija, sin Amosov, poruči Ezekiji: “Ovako veli Jahve, Bog Izraelov: 'Uslišah molitvu koju mi uputi zbog Sanheriba, kralja asirskoga.'). Iste noći anđeo Gospodnji pogubio je sto osamdeset i pet tisuća asirskih vojnika u taboru, pa se Sanherib u sramoti povukao (2 Kr 19,35-36Te iste noći iziđe Anđeo Jahvin i pobi u asirskom taboru stotinu osamdeset i pet tisuća ljudi. Ujutro kad je valjalo ustati, gle, bijahu ondje sve sami mrtvaci.; Iz 37,36-37Tad iziđe Anđeo Jahvin i pobi u asirskom taboru sto osamdeset i pet tisuća ljudi. Ujutru, kad je valjalo ustati, gle, bijahu ondje sve sami mrtvaci.). Izaija je s nenadmašnom pjesničkom snagom navijestio dolazak Mesije, Izdanaka iz panja Jišajeva, na kojemu će počivati Duh Gospodnji (Iz 11,1-2Isklijat će mladica iz panja Jišajeva, izdanak će izbit' iz njegova korijena.). Osobito su potresne njegove pjesme o Sluzi Gospodnjem, koji na sebe preuzima naše grijehe i boli, bivajući ranjen za naše prijestupe i vođen kao janje na klanje, što predstavlja najjasniji starozavjetni navještaj muke i smrti Isusa Krista (Iz 53,4-7A on je naše bolesti ponio, naše je boli na se uzeo, dok smo mi držali da ga Bog bije i ponižava.). Prema čvrstoj i drevnoj predaji, koju prenose crkveni oci Justin, Tertulijan i Jeronim, Izaija je podnio mučeničku smrt pod bezbožnim kraljem Manašeom, koji ga je dao prerezati drvenom pilom.

Čuda

U vrijeme teške bolesti kralja Ezekije, Izaija mu je na Božju zapovijed najavio ozdravljenje i produženje života za petnaest godina, naloživši da se na čir privije oblog od smokava nakon čega je kralj ozdravio (2 Kr 20,1-7U ono se vrijeme Ezekija razbolje nasmrt. Prorok Izaija, sin Amosov, dođe mu i reče: “Ovako veli Jahve: 'Uredi kuću svoju jer ćeš umrijeti; nećeš ozdraviti.'”; Iz 38,1-5U ono se vrijeme Ezekija razbolje nasmrt. Prorok Izaija, sin Amosov, dođe mu i reče: “Ovako veli Jahve: 'Uredi kuću svoju, jer ćeš umrijeti, nećeš ozdraviti.'”). Kao čudesnu potvrdu toga obećanja, Bog je na Izaijinu molitvu vratio sjenu na Ahazovu sunčaniku za deset stupnjeva unatrag (2 Kr 20,8-11Ezekija upita Izaiju: “Po kojem ću znaku prepoznati da će me Jahve izliječiti i da ću za tri dana uzići u Dom Jahvin?”; Iz 38,7-8Izaija odgovori: “Evo ti znaka od Jahve da će učiniti što je rekao:). Čudesno je bilo i izbavljenje Jeruzalema od Sanheribove opsade, kada je na prorokovu riječ Božji anđeo u jednoj noći uništio asirsku vojsku (2 Kr 19,32-36Zato ovo govori Jahve o kralju asirskom: 'U ovaj grad on ući neće, ovamo strijele svoje neće izmetati, k njemu neće ni štit okrenuti, niti oko njega nasipe kopati.; Iz 37,33-37Zato ovo govori Jahve o kralju asirskom: U ovaj grad on ući neće, ovamo strijele svoje neće izmetati, k njemu neće ni štit okrenuti, niti oko njega nasipe kopati.).

Štovanje i zaštitništvo

Sveti Izaija časti se 9. svibnja. Rimski martirologij navodi njegov spomen kao velikoga proroka koji je poslan da grešnom narodu objavi vjernoga Gospodina i Spasitelja, te je pod kraljem Manašeom podnio mučeništvo. Njegove svete relikvije prenesene su u petom stoljeću u Carigrad. U kršćanskoj tradiciji naziva se petim evanđelistom zbog iznimne točnosti svojih mesijanskih proroštava. U umjetnosti se prikazuje kao starac s proročkim svitkom u ruci ili s pilom kao oruđem svoga mučeništva.

Isti dan, 9. svibnja, slave se i