Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › Stari zavjet › Životopisi › Sveti Obadija (Abdija)

Sveti Obadija (Abdija)
Klikni za povećanje
×
Sveti Obadija (Abdija)
Sveti Obadija (Abdija). Izvor slike: Wikimedia Commons

SVETAC · PROROK

Sveti Obadija (Abdija)

Spomendan
19. studenoga
Razdoblje
Stari zavjet

Život

Sveti Obadija, u hebrejskom izvorniku zvan Abdija, što znači Sluga Gospodnji ili Štovatelj Jahvin, bio je četvrti u nizu malih proroka Staroga zavjeta. Njegova proročka knjiga najkraća je u cijelom Starom zavjetu i sastoji se od samo jednoga poglavlja s dvadeset i jednim retkom. Pripadao je Judejskom kraljevstvu, a Gospodin ga je nadahnuo svojim proročkim Duhom kako bi izrekao Božji pravorijek narodima koji su se neprijateljski ponijeli prema izabranom narodu (Abd 1,1).

Obadijino se proroštvo gotovo u cijelosti odnosi na sudbinu Edoma, potomaka Ezavovih, koji su stoljećima gajili neprijateljstvo prema potomcima Jakovljevim (Abd 1,1-10). Prorok oštro prekorava Edomce zbog njihove oholosti: uzdali su se u svoje neosvojive stjenovite utvrde u gorama, no Gospodin ih opominje da će ih srušiti pa makar se vinuli visoko poput orlova i savili gnijezdo među zvijezdama (Abd 1,3-4). Glavni razlog Božje osude bilo je njihovo bezdušno i nesmiljeno ponašanje prema braći u danu njihove nesreće (Abd 1,10-12).

Kada je Jeruzalem pao u ruke tuđinaca, a osvajači bacali kocku za sveti grad i odvodili narod u progonstvo, Edomci su stajali po strani, radovali se propasti sinova Judinih, zatvarali im putove bijega i preostale bjegunce predavali u ruke neprijatelja (Abd 1,11-14). Zbog toga Obadija naviješta pravednu Božju odmazdu: Kako si činio, tako će ti biti, tvoja će djela pasti na tvoju glavu (Abd 1,15). Prorok potom podiže pogled prema Danu Gospodnjemu koji dolazi na sve narode, naviještajući spasenje na gori Sionu, duhovnu obnovu i širenje doma Jakovljeva te uspostavu vječnoga kraljevstva Gospodnjega: I kraljevstvo će biti Gospodnje (Abd 1,17-21).

Štovanje i zaštitništvo

Rimokatolička Crkva slavi spomendan svetoga proroka Obadije 19. studenoga. Rimski martirologij slavi njegov spomen kao proroka koji je nakon progonstva naroda Izraela navijestio gnjev Gospodnji protiv neprijateljskih naroda. Prema drevnoj kršćanskoj predaji, njegov se grob častio u Samariji uz grobove proroka Elizeja i svetoga Ivana Krstitelja, gdje su mu vjernici stoljećima iskazivali štovanje. U kršćanskoj ikonografiji prikazuje se u proročkom ruhu sa svitkom u ruci na kojem su ispisane riječi o spasenju na gori Sionu ili s peharom Božjega suda. Zaštitnik je prognanika, nevino osuđenih i onih koji trpe izdaju od najbližih.

Isti dan, 19. studenoga, slave se i