SVETICA · DJEVICA
Sveta Matilda od Hackeborna
- Spomendan
- 19. studenoga
- Razdoblje
- 13. stoljeće
- Smrt
- 1298.
Život
Sveta Matilda od Hackeborna rođena je oko 1240. ili 1241. godine u dvorcu Helfta pokraj Eislebena u Saskoj, u jednoj od najuglednijih i najmoćnijih velikaških obitelji. Na rođenju je bila toliko slaba i krhka da su se ukućani pobojali da će umrijeti nekrštena. Pohitali su svetomu svećeniku koji se upravo pripremao služiti misu, a on je nakon krštenja proročki uskliknuo: »Čega se bojite? Ovo dijete zasigurno neće umrijeti, nego će postati sveta redovnica u kojoj će Bog izvesti mnoga čudesa i doživjet će lijepu starost!«.
Kada joj je bilo sedam godina, majka ju je povela u posjet starijoj sestri Gertrudi, redovnici u samostanu Rodersdorf. Djevojčica se toliko zaljubila u tišinu klauzure i samostanski život da je usrdno molila roditelje da je ostave ondje na odgoju. Roditelji su prepoznali Božji prst i dopustili joj ulazak u samostansku školu. Matilda je napredovala u znanju i kršćanskim krepostima, a 1258. godine pošla je sa sestrom Gertrudom, koja je postala opatica, u novoobnovljeni samostan u Helfti.
U Helfti se Matilda isticala dubokom poniznošću, blagošću i molitvenim žarom. Godine 1261. povjerena joj je na odgoj petogodišnja djevojčica Gertruda, koja će kasnije postati glasovita sveta Gertruda Velika. Među njima se razvilo neraskidivo duhovno zajedništvo. Matilda je imala čudesno lijep glas i izniman glazbeni dar te je čitav život obnašala službu voditeljice samostanskoga kora (domna cantrix). Unatoč teškim tjelesnim patnjama i bolestima koje su je pratile, nikada se nije umarala u hvaljenju Boga, pa ju je Krist u viđenjima nazivao svojim »slavujem«. Zbog njezine mudrosti k njoj su dolazili tražiti savjet mnogi nevoljnici i učeni teolozi.
Tek u svojoj pedesetoj godini Matilda je doznala da su dvije susestre, na poticaj svete Gertrude, potajno zapisivale njezine mistične objave i razgovore s Bogom. Vrlo uznemirena, potražila je odgovor u molitvi, a Gospodin joj se ukazao držeći knjigu u ruci i rekavši: »Sve je ovo napisano po mojoj volji i nadahnuću; nemaš se zašto brinuti. Želim da se ova knjiga nazove Knjiga posebne milosti, jer će mnogima donijeti obilje moje ljubavi«. Matilda se smirila i sama pregledala rukopis. Pri koncu života molila je Majku Božju za pomoć na samrtnome času, primivši nebesko obećanje o utjesi u zamjenu za svakodnevno moljenje Triju Zdravomarija. Preminula je u miru u samostanu u Helfti, 19. studenoga 1298. godine.
Čuda
Gospodin je svetu Matildu obdario uzvišenim mističnim darovima. Imala je viđenja Presvetoga Trojstva, anđeoskih korova i Presvetoga Srca Isusova, postavši zajedno sa svetom Gertrudom jedna od prvih promicateljica pobožnosti Srcu Isusovu. U viđenjima je spoznavala tajne Božje ljubavi i stanje duša. Njezina proročka viđenja o sedam gora čišćenja duša nadahnula su i samoga pjesnika Dantea Alighierija u njegovu opisu Čistilišta, gdje se lik tajanstvene Matelde koja pjeva i bere cvijeće izravno povezuje s raspjevanom sveticom iz Helfte.
Štovanje i zaštitništvo
Sveta Matilda pokopana je u starome samostanu u Helfti. Njezina knjiga Liber specialis gratiae brzo se proširila kršćanskim svijetom i donijela mnoge duhovne plodove.
Njezin se spomendan u općem kalendaru Crkve i u benediktinskome redu slavi 19. studenoga, na dan njezina prijelaza u nebo, a u nekim se zajednicama spominje i krajem veljače. U umjetnosti se prikazuje u crnom ili sivom redovničkom habitu, s knjigom u ruci, raspelom, pticom pjevicom (slavujem) ili s prikazom Presvetoga Srca Isusova na prsima, kao uzor mistične kontemplacije, liturgijskoga pjevanja i pobožnosti prema Majci Božjoj kroz Tri Zdravomarije.
Isti dan, 19. studenoga, slave se i
- Sveti Barlaam Antiohijski, mučenik 4. stoljeće
- Sveti Obadija (Abdija), prorok Stari zavjet
- Sveti Severin, Eksuperije i Felicijan, mučenici 2. stoljeće
- Blaženi Elizej García i Aleksandar Planas Saurí, mučenici 20. stoljeće
- Blaženi Jakov Benfatti, biskup 14. stoljeće
- Četrdeset mučenica, djevice, udovice i mučenice 4. stoljeće
- Sveti Eudon, opat 8. stoljeće
- Sveti Maksim Cezarejski, korepiskop i mučenik 3. stoljeće
- Sveti Šimun s Merkurija, pustinjak 10. stoljeće