Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 13. stoljeće › Životopisi › Blažena Salomea Poljska

Blažena Salomea Poljska
Klikni za povećanje
×
Blažena Salomea Poljska
Blažena Salomea Poljska. Izvor slike: Wikimedia Commons

BLAŽENICA · KRALJICA I REDOVNICA

Blažena Salomea Poljska

Spomendan
17. studenoga
Razdoblje
13. stoljeće
Smrt
1268.

Život

Blažena Salomea Poljska rođena je u Krakovu oko 1211. godine, kao kći krakovskoga velikoga kneza Lešeka Bijeloga i kneginje Grzimisłave. Bila je starija sestra poljskoga vladara Boleslava Stidljivoga. Kao trogodišnja djevojčica zaručena je za Kolomana, sina ugarskoga kralja Andrije II., a njihovo vjenčanje proslavljeno je 1215. godine. Mladi bračni par postavljen je na prijestolje Galičko-vladimirskoga kraljevstva, no ubrzo su se našli usred ratnih sukoba te su 1219. godine pali u zarobljeništvo.

Nakon oslobođenja povukli su se na područje Spiša. U braku su, po međusobnome dogovoru i zavjetu položenome pred Bogom, živjeli u potpunoj čistoći i djevičanstvu. Kasnije je Koloman postavljen za hercega Slavonije, Hrvatske i Dalmacije. Salomea je i u kraljevskom dostojanstvu provodila skroman i pobožan život, njegujući bolesnike i pomažući siromasima. Njezin suprug herceg Koloman poginuo je 1241. godine od rana zadobivenih u teškoj bitki na rijeci Šaju protiv tatarskih osvajača.

Ostvarivši se kao udovica, Salomea se 1242. godine vratila u Poljsku, odlučna da posve napusti svijet. U Zawichostu je uz pomoć brata Boleslava podigla samostan i bolnicu za siromašne gospođe svete Klare, gdje je 1245. godine i sama obukla habit i položila zavjete. Zbog neposredne tatarske opasnosti, zajednica je 1257. godine preseljena u sigurniju utvrdu Skała sjeverno od Krakova. Salomea je vršila službu opatice s dubokom poniznošću i ljubavlju prema sestrama, posteći i provodeći noći u klanjanju. Preminula je u samostanu u Skałi, 17. studenoga 1268. godine.

Čuda

Blaženu Salomeu krasio je glas izvanredne svetosti. Prema postojanoj predaji, u trenutku njezina blaženoga preminuća prisutne su sestre vidjele kako iz njezinih usta izlazi sjajna, blistava zvijezda i uzdiže se prema nebu, kao vidljivi znak njezine neokaljane čistoće i djevičanstva. Nakon njezine smrti na njezinu su se grobu počela događati brojna čudesna ozdravljenja vjernika koji su tražili njezin zagovor.

Štovanje i zaštitništvo

Tijelo blažene Salomee svečano je preneseno u Krakov i položeno u crkvu svetoga Franje Asiškoga, gdje i danas počiva u posebnoj kapeli te privlači brojne hodočasnike. U toj crkvi njezin je lik prikazan i na glasovitom vitraju uz glavni oltar.

Papa Klement X. proglasio ju je blaženom 17. svibnja 1672. godine. Njezin liturgijski spomendan u Crkvi slavi se 17. studenoga. U kršćanskoj umjetnosti prikazuje se u habitu klarisa s kraljevskom krunom uz noge ili na glavi, držeći u ruci križ, kao uzor kraljevskoga odricanja, djevičanske bračne čistoće i nesebičnoga služenja Bogu.

Isti dan, 17. studenoga, slave se i