BLAŽENIK · OPAT
Blaženi Jordan Forzatè
- Spomendan
- 7. kolovoza
- Razdoblje
- 13. stoljeće
Život
Blaženi Jordan Forzatè rođen je oko 1158. godine u Padovi, u uglednoj i utjecajnoj plemićkoj obitelji Forzatè iz roda Transalgardi. Od rane mladosti stekao je temeljitu naobrazbu te je postao doktor crkvenoga prava, što mu je donijelo velik ugled u crkvenom i javnom životu. Vođen željom za posvećenjem Bogu, stupio je u benediktinski red u samostanu San Benedetto Vecchio u Padovi.
Papa Inocenat III. ponudio mu je 1211. godine biskupsku stolicu u Ferrari, no Jordan je to u svojoj poniznosti otklonio, želeći ostati redovnik i služiti Crkvi u rodnoj Padovi. Od 1213. godine djelovao je kao prior samostana San Benedetto. Ondje je utemeljio novi pokret i kongregaciju unutar benediktinskoga reda, poznatu kao „bijeli monasi“ (ordo monachorum alborum), koja je usklađivala monašku molitvu sa služenjem bolnicama i potrebama gradskoga društva. Papa Grgur IX. potvrdio je tu novu kongregaciju svečanom bulom 1234. godine. Jordan je također proveo obnovu samostana Santa Maria in Vanzo i Santa Maria di Porciglia.
Imao je velik utjecaj na duhovni život svoga doba. Bio je blizak novim prosjačkim redovima, svjedočio darivanju zemljišta dominikancima u Padovi 1226. godine te se uz biskupa snažno zalagao za kanonizaciju svetoga Antuna Padovanskoga. Svojim duhovnim vodstvom potaknuo je i blaženu Beatricu d'Este na napuštanje svjetovnoga sjaja i posvećenje Bogu.
Kao apostolski delegat više papa (Inocenta III., Honorija III. i Grgura IX.), obavljao je teške mirovne posredničke misije u Padovi, Trevisu, Vicenzi i Mletačkoj Republici. Puk i ljetopisci nazivali su ga „ocem Padove“ (pater Padue) zbog njegove mudrosti, pravednosti i mirotvorstva. Kada je zloglasni tiranin Ezzelino III. da Romano 1237. godine zavladao Padovom, optužio je Jordana za urotu i bacio ga u tamnicu. Iz zatvora ga je nakon dvije godine oslobodio car Fridrik II., nakon čega je Jordan morao otići u progonstvo. Posljednje godine života proveo je kao izgnanik u samostanu Santa Maria della Celestia u Mletačkoj Republici, gdje je u dubokoj molitvi i predanju Bogu sveto preminuo 7. kolovoza 1248. godine.
Štovanje i zaštitništvo
Rimokatolička Crkva slavi spomendan blaženoga Jordana Forzatèa 7. kolovoza. Njegovo tijelo preneseno je 1260. godine u Padovu te neraspadnuto počiva u crkvi San Benedetto Vecchio. Njegovo dugotrajno i postojano štovanje službeno je odobrio papa Klement XIII. 1767. godine. U crkvenoj umjetnosti prikazuje se u bijelom benediktinskom habitu, često s knjigom pravila, maslinovom grančicom mira ili biskupskom mitrom položenom do nogu, kao znakom odbijene crkvene časti. Časti se kao zaštitnik mirotvoraca, sudaca i crkvenih pravnika.
Isti dan, 7. kolovoza, slave se i
- Blaženi Agatangelo iz Vendômea Nourry i Kasijan iz Nantesa Vaz López-Netto, prezbiteri i mučenici 17. stoljeće
- Blaženi Edmund Bojanowski, laik 19. stoljeće
- Blaženi Nikola Postgate, prezbiter i mučenik 17. stoljeće
- Blaženi Vincent od L'Aquile, redovnik 15. stoljeće
- Sveta Afra Augsburška, mučenica 4. stoljeće
- Sveti Donat iz Arezza, biskup 4. stoljeće
- Sveti Donat od Besançona, biskup 7. stoljeće
- Sveti Kajetan Tijenski, prezbiter 16. stoljeće
- Sveti Viktricije od Rouena, biskup 5. stoljeće
- Blaženi Albert iz Sassoferrata, monah 14. stoljeće
- Blaženi Martin od Svetog Feliksa Woodcock, Edvard Bamber i Toma Whitaker, prezbiteri i mučenici 17. stoljeće
- Sveti Albert iz Trapanija de Abbatibus, prezbiter 14. stoljeće
- Sveti Donatijan od Châlonsa, biskup 4. stoljeće
- Sveti Mihael de la Mora, prezbiter i mučenik 20. stoljeće
- Sveti Siksto II., papa, i drugovi, mučenici 3. stoljeće