BLAŽENICA · DJEVICA
Blažena Bronislava
- Spomendan
- 29. kolovoza
- Razdoblje
- 13. stoljeće
- Smrt
- 1259.
Život
Blažena Bronislava rođena je oko 1200. ili 1204. godine u plemićkoj obitelji Odrowąż u dvorcu Kamień u Poljskoj. Bila je kći grofa Stanislava i grofice Ane Prandote-Odrowąż te bliska rođakinja svetoga Hijacinta i blaženoga Česlava. Odrasla je u ozračju kršćanske vjere i pobožnosti, primivši odgoj koji ju je zarana usmjerio prema Božjoj ljubavi.
U dobi od šesnaest godina, potaknuta primjerom i vodstvom svoga rođaka svetoga Hijacinta, napustila je svjetovni sjaj i stupila u samostan premonstratenzica (norbertinki) u Zwierzynecu pokraj Krakova. U samostanu se istaknula velikom poniznošću, pokorom i ljubavlju prema siromasima i bolesnicima. Gajila je žarku pobožnost prema Kristovoj muci i Presvetoj Bogorodici, njegujući neprestanu molitvu. Željna što dubljega sjedinjenja s Gospodinom u skrovitosti, često se povlačila u molitvenu osamu na obližnje brdo Sikornik pokraj samostana.
Kada su Mongoli (Tatari) opustošili Poljsku i razorili samostan u Zwierzynecu, Bronislava se nije pokolebala. Sklonila se u šumu na brdu Sikornik, gdje je u siromašnoj kolibi ostala sama s Bogom, ustrajući u postu i žarkoj prošnji za svoj napaćeni narod. Za vrijeme teških kušnji bila je utjeha i pomoć izbjeglicama i nevoljnicima koji su tražili utočište.
Obdarena mističnim milostima, Bronislava je u trenutku preminuća svetoga Hijacinta 1257. godine imala viđenje Majke Božje koja je dušu njezina svetog rođaka uvodila u nebesku slavu. Nakon života ispunjena skrovitošću, sebedarjem i molitvenom tišinom, blago je preminula u Gospodinu 29. kolovoza 1259. godine u Zwierzynecu.
Čuda
Blažena Bronislava primila je za života dar viđenja i proroštva. Nakon njezine smrti njezin je zagovor pomogao mnogim vjernicima, a osobito je ostalo zabilježeno čudesno očuvanje mjesta Zwierzyniec od pošasti kolere 1835. godine, kada su se stanovnici s velikim pouzdanjem utekli njezinoj nebeskoj zaštiti.
Štovanje i zaštitništvo
Spomendan blažene Bronislave u Rimskom martirologiju slavi se 29. kolovoza, a premonstratenški red i mjesna Crkva spominju je se i 1. rujna. Njezino tijelo počiva u crkvi svetoga Augustina i svetoga Ivana Krstitelja u Zwierzynecu u Krakovu. Na brdu Sikornik podignuta je njoj u čast znamenita kapela gdje se okupljaju brojni hodočasnici. Papa Grgur XVI. službeno je potvrdio njezino štovanje 23. kolovoza 1839. godine. Časti se kao zaštitnica Poljske i siročadi, a vjernici joj se utječu u zaraznim bolestima i teškim životnim nevoljama.
Isti dan, 29. kolovoza, slave se i
- Blažena Sancja Szymkowiak, djevica 20. stoljeće
- Blaženi Dominik Jędrzejewski, prezbiter i mučenik 20. stoljeće
- Blaženi Edmund Ignacije Rice, redovnik 19. stoljeće
- Blaženi Franjo Monzón Romeo, prezbiter i mučenik 20. stoljeće
- Blaženi Konstantin Fernández Álvarez, prezbiter i mučenik 20. stoljeće
- Blaženi Rikard Herst, otac obitelji i mučenik 17. stoljeće
- Sveta Sabina, mučenica 2. stoljeće
- Sveti Adelf od Metza, biskup 5. stoljeće
- Sveti Mederik (Médéric), prezbiter i opat 7. stoljeće
- Blažena Terezija Bracco, djevica i mučenica 20. stoljeće
- Blaženi Ivan iz Perugije, prezbiter, i Petar iz Sassoferrata, redovnik, mučenici 13. stoljeće
- Blaženi Ljudevit Vulfalkije Huppy, prezbiter i mučenik 18. stoljeće
- Sveta Bazila iz Srijema, mučenica 4. stoljeće
- Sveta Marija od Križa Jugan, djevica 19. stoljeće
- Sveti Sebbi, kralj 7. stoljeće
- Sveti Viktor iz Campbonna, samotnjak 6. stoljeće