Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 13. stoljeće › Životopisi › Blaženi Anđeo Pisanski

Blaženi Anđeo Pisanski
Klikni za povećanje
×
Blaženi Anđeo Pisanski
Blaženi Anđeo Pisanski. Izvor slike: Wikimedia Commons

BLAŽENIK · PREZBITER

Blaženi Anđeo Pisanski

Spomendan
13. ožujka
Razdoblje
13. stoljeće
Smrt
1236.

Život

Blaženi Anđeo Pisanski rodio se oko 1195. godine u slavnom gradu Pisi, u uglednoj i plemenitoj obitelji Agnelli. Odgojen u vjeri i kršćanskim krepostima, u ranoj je mladosti doživio susret koji mu je odredio cijeli život: godine 1212., tijekom boravka svetoga Franje u Pisi, Anđeo je privučen njegovom evanđeoskom svetošću zatražio i primio siromašni habit Reda manje braće iz ruku samoga utemeljitelja. Ubrzo je postao uzor redovničkoga savršenstva, spajajući strogu pokoru s dubokom poniznošću i poslušnošću.

Premda je tada bio tek u đakonskom redu, sveti ga je Franjo 1217. godine poslao u Francusku radi širenja reda. U Parizu je Anđeo sagradio prvi franjevački samostan i postao kustos tamošnje zajednice. Nakon povratka u Italiju sudjelovao je na glasovitom generalnom kapitulu na rogožinama u Asizu, gdje ga je sveti Franjo odredio za vođu povijesne misije utemeljenja reda u Engleskoj. Anđeo je s devetoricom subraće pristao u Doveru u rujnu 1224. godine, zahvaljujući pomoći benediktinaca iz opatije Fécamp koji su im platili put. U Canterburyju su ih bratski primili dominikanci, a putujući prema Oxfordu, braća su trpjela veliku oskudicu i glad, hodajući bosi po hladnoći.

Stigavši u Oxford, engleski kralj Henrik III. udijelio im je zemljište na kojemu su braća podigla skroman samostan, čime su položeni temelji engleske franjevačke provincije kojoj je Anđeo postao prvi provincijalni ministar. Premda sam nije težio za visokim akademskim naslovima, Anđeo je bio čovjek velike mudrosti te je shvatio važnost solidnoga teološkog obrazovanja za plodno propovijedanje Božje riječi. Zato je u Oxfordu utemeljio glasovitu školu za braću i pozvao učenoga Roberta Grossetestea da im predaje teologiju, čime su franjevci odigrali presudnu ulogu u duhovnom i znanstvenom procvatu Sveučilišta u Oxfordu. Anđeo je neumorno bdio nad očuvanjem izvornoga duha siromaštva, ne dopuštajući nikakva suvišna proširenja samostanskih nastambi. Kralj Henrik III. iznimno ga je cijenio zbog njegove razboritosti te ga je 1233. godine pozvao da posreduje u sklapanju mira i spriječi građanski rat s velikašima. Nastojeći izmiriti zavađene strane, Anđeo je obolio od teške bolesti. Preminuo je u Gospodinu u Oxfordu 7. svibnja 1236. godine.

Štovanje i zaštitništvo

Tijelo blaženoga Anđela Pisanskoga ostalo je potpuno neraspadnuto te se stoljećima s velikim poštovanjem čuvalo u crkvi manje braće u Oxfordu, sve dok samostan nije razoren u vrijeme Henrika VIII. Papa Lav XIII. svečano je potvrdio njegovo štovanje 1882. godine, a potvrdni dekret donesen je i 1892. godine. Rimski martirologij slavi njegov spomendan 13. ožujka, dok ga franjevački red na mnogim mjestima spominje 7. svibnja, a u Engleskoj 10. rujna. U kršćanskoj ikonografiji prikazuje se u franjevačkom habitu s navučenom kapuljačom, držeći u ruci knjigu ili isprave koje označavaju njegovu brigu za sveti studij i širenje reda.

Isti dan, 13. ožujka, slave se i