Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 13. stoljeće › Životopisi › Sveti Serapion

Sveti Serapion
Klikni za povećanje
×
Sveti Serapion
Sveti Serapion. Izvor slike: Wikimedia Commons

SVETAC · MUČENIK

Sveti Serapion

Spomendan
14. studenoga
Razdoblje
13. stoljeće
Smrt
1240.

Život

Sveti Serapion rodio se u Londonu 1179. godine u plemićkoj obitelji koja je bila u službi engleskoga kralja Henrika II. Odgojen u vojničkom i viteškom duhu, u ranoj je mladosti sudjelovao u križarskim vojnim pohodima pod vodstvom engleskoga kralja Rikarda Lavljeg Srca i austrijskoga vojvode Leopolda VI. Sudjelovao je i u borbama za oslobađanje Španjolske u vojsci kastilskoga kralja Alfonsa VIII., osobito u glasovitoj pobjedi kršćanskih snaga kod Las Navas de Tolosa 1212. godine.

Nakon dugih vojničkih previranja i ratnih pohoda, Serapion je u Španjolskoj susreo svetoga Petra Nolasca, utemeljitelja Reda Blažene Djevice Marije od Milosrđa za otkupljenje robova. Duboko dirnut stanjem porobljenih kršćana koji su u maurskim tamnicama gubili nadu i vjeru, položio je mač i 1222. godine u Barceloni obukao redovnički habit mercedarijevaca. Uz redovničke zavjete siromaštva, poslušnosti i čistoće, položio je i četvrti zavjet da će sam sebe dati kao zalog i zamjenu za sužnjeve ako ne bude dovoljno novca za otkup.

Serapion je poduzeo nekoliko iznimno opasnih pohoda u krajeve pod muslimanskom vlašću kako bi donio otkupninu i oslobodio zarobljene kršćane. Godine 1240. pošao je u Alžir sa subratom Berengerom de Bañerasom kako bi spasio skupinu kršćana kojima je prijetio gubitak vjere. Budući da prikupljena milostinja nije bila dostatna za sve zarobljenike, Serapion je dragovoljno ostao u tamnici kao talac dok se njegov subrat vratio u Španjolsku po ostatak novca. Dok je čekao u tamnici, neustrašivo je propovijedao evanđelje i krijepio zatvorenike, što je razjarilo njegove tamničare. Kada novac nije stigao u zadanome roku, osuđen je na okrutnu smrt. Mučitelji su ga 14. studenoga 1240. pribili na križ u obliku slova X, raskomadali mu udove i prerezali grlo, čime je Serapion postao prvi mučenik svoga reda koji je položio život za braću po uzoru na Krista (Iv 15,13Veće ljubavi nitko nema od ove: da tko život svoj položi za svoje prijatelje.).

Štovanje i zaštitništvo

Štovanje svetoga Serapiona potvrdio je papa Benedikt XIII. 1728. godine, a papa Benedikt XIV. uvrstio ga je 1743. godine u Rimski martirologij kao slavnoga prvomučenika mercedarskoga reda. Njegov se spomendan u Katoličkoj Crkvi slavi 14. studenoga.

U sakralnoj umjetnosti najpoznatiji je po glasovitoj slici španjolskoga majstora Francisca de Zurbarána iz 1628. godine, gdje je prikazan u bijelom mercedarskom habitu, svezanih ruku i nagnute glave u trenutku predanja Bogu. Prikazuje se i na križu svetoga Andrije s ranama i palminom granom. Vjernici ga zazivaju kao zaštitnika bolesnika, osobito onih koji pate od bolova u zglobovima, artroze i trbušnih tegoba, a suzaštitnik je gradova Pamplone u Španjolskoj i Azula u Argentini.

Isti dan, 14. studenoga, slave se i