SVETAC · PREZBITER
Sveti Herman Josip
- Spomendan
- 7. travnja
- Razdoblje
- 13. stoljeće
- Smrt
- 1241.
Život
Sveti Herman Josip rođen je u Kölnu oko 1150. godine u plemićkoj, ali osiromašenoj obitelji grofa Lotara od Meera i majke Hildegunde. Već od sedme godine, polazeći školu, gajio je neizmjernu i djetinju ljubav prema Presvetoj Djevici Mariji. Svaki slobodni trenutak provodio je u kölnskoj crkvi svete Marije na Kapitolu, klečeći u tihoj i povjerljivoj molitvi pred Bogorodičinim oltarom.
Kada je navršio dvanaest godina, stupio je u samostan regularnih kanonika premonstratenza (norbertinaca) u Steinfeldu. Kako je bio premlad za polaganje redovničkih zavjeta, poslan je na studij u Nizozemsku, u samostan Mariëngaarde u Frieslandu. Po povratku u Steinfeld položio je zavjete i obukao bijeli habit, primivši od subraće ime Josip zbog svoje anđeoske čistoće i nježne odanosti Majci Božjoj. Kao novak i mladi redovnik ponizno je obavljao službu u samostanskoj blagovaonici, a potom dugi niz godina u sakristiji, gdje se brinuo za oltarničko posuđe i uređenje Gospodnjega doma.
Nakon svećeničkoga ređenja svetu je misu slavio s tolikom pobožnošću i strahopoštovanjem da su prisutni bili potaknuti na suze. Bio je čovjek blage naravi, duboke poniznosti i nesebične ljubavi prema braći. Zbog svoje vještine bio je tražen za izradu i popravak satova u okolnim samostanima. Uz to je vršio i duhovnu službu, osobito vodeći brigu o cistercitskim redovnicama u samostanu Marienborn u Hovenu blizu Zülpicha. Herman je bio veliki mistik koji je skladao divne latinske himne i molitve u čast Majke Božje i Presvetoga Srca Isusova, ostavivši iza sebe molitvene spise i tumačenje Pjesme nad pjesmama. Iscrpljen pokorom i duhovnim naporima, preminuo je u samostanu u Hovenu u četvrtak nakon Uskrsa, 7. travnja 1241. godine.
Čuda
Hermanov život od djetinjstva su pratila čudesna očitovanja Božje milosti. Predaja bilježi da je kao dječak donio jabuku, sačuvanu od svoga skromnog obroka, i pružio je kipu Djeteta Isusa u naručju Majke Božje u Kölnu, a Isus je ispružio ruku i s osmjehom prihvatio darovani plod. Drugom zgodom, kada je za zimskoga mraza došao u crkvu bosih nogu, Gospa mu se ukazala i providjela sredstva za kupnju obuće. Tijekom života imao je brojna viđenja i ekstaze u kojima je razgovarao s Kristom i Marijom.
Nakon njegove smrti zabilježena su brojna čudesna ozdravljenja hromih, uzetih i slijepih osoba na njegovu grobu. Kada su njegovo tijelo nakon nekoliko tjedana prenijeli u Steinfeld, nađeno je posve netaknuto, a iz groba se širio nezemaljski ugodan miris.
Štovanje i zaštitništvo
Štovanje svetoga Hermana Josipa potvrdio je papa Pio XII. 1958. godine. Njegov se spomendan u liturgiji slavi 7. travnja. Njegov mramorni grob nalazi se u bazilici opatije u Steinfeldu, gdje vjernici i danas ostavljaju svježe jabuke na njegovoj arci u spomen na čudo iz djetinjstva. Dijelovi njegovih relikvija čuvaju se i u Kölnu i Antwerpenu. U crkvenoj umjetnosti prikazuje se kako kleči pred Djevicom Marijom i Djetetom Isusom pružajući jabuku, ili s kaležom u kojem se nalaze tri ruže. Zaštitnik je urara, crkvenjaka, ministranata, djece i učenika, te majki i trudnica koje mole za sretan porod.
Isti dan, 7. travnja, slave se i
- Sveti Aibert iz Cresvina, prezbiter i redovnik 12. stoljeće
- Sveti Hegezip, pisac 2. stoljeće
- Sveti Henrik Walpole i blaženi Aleksandar Rawlins, prezbiteri i mučenici 16. stoljeće
- Sveti Ivan Krstitelj de la Salle, prezbiter 18. stoljeće
- Blažena Marija Asunta Pallotta, djevica 20. stoljeće
- Blaženi Edvard Oldcorne, prezbiter, i Radulf Ashley, redovnik, mučenici 16. stoljeće
- Dvjesto vojnika mučenika iz Sinope, mučenici 4. stoljeće
- Sveti Georgije s Lezbosa, biskup 9. stoljeće
- Sveti Kaliopije, mučenik 4. stoljeće
- Sveti Pelezije, prezbiter i mučenik 4. stoljeće
- Sveti Petar Nguyễn Văn Lựu, prezbiter i mučenik 19. stoljeće
- Sveti Teodor, biskup, Irenej, đakon, Serapion i Amon, lektori, mučenici 4. stoljeće