Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 13. stoljeće › Životopisi › Blažena Margareta Colonna

Blažena Margareta Colonna
Klikni za povećanje
×
Blažena Margareta Colonna
Blažena Margareta Colonna. Izvor slike: Wikimedia Commons

BLAŽENICA · DJEVICA

Blažena Margareta Colonna

Spomendan
30. prosinca
Razdoblje
13. stoljeće
Smrt
1280.

Život

Blažena Margareta Colonna rođena je u Rimu oko 1255. godine u moćnoj i glasovitoj plemićkoj obitelji. Otac joj se zvao Oddone Colonna, a majka Margareta. Vrlo rano ostala je bez oba roditelja, pa je skrb o njezinu odgoju preuzeo stariji brat Ivan, rimski senator, dok joj je mlađi brat Jakov bio imenovan kardinalom. Iako su joj braća priželjkivala sjajan i ugledan brak u krugu rimskoga plemstva, Margareta je u srcu već bila izabrala jedinoga Zaručnika, Krista Gospodina.

Odbivši sve bračne ponude, Margareta se 1273. godine povukla u skrovito boravište Castel San Pietro u brdima iznad Palestrine, uz crkvicu svete Marije. Ondje je prigrlila život strogoga siromaštva, odricanja i molitve prema Pravilu klarisa. Svoju je obiteljsku baštinu i sva svoja dobra posve razdijelila siromasima i bolesnicima, poučavajući u vjeri neuke težake po seoskim krajevima. Njezin radikalan evanđeoski izbor u početku je izazvao nerazumijevanje i protivljenje u obitelji, no uz potporu brata kardinala Jakova njezina se zajednica učvrstila.

Oko Margarete okupila se skupina pobožnih žena koje su živjele u strogoj klauzuri, pa je u Palestrini podigla samostan i postala mu duhovnom predvodnicom. Posljednjih sedam godina zemaljskoga života nosila je teški križ mučne i bolne tjelesne bolesti: na boku joj se otvorila duboka i bolna rana koju je podnosila s herojskom strpljivošću, sjedinjujući svoje patnje s ranama Raspetoga Krista. U predanju Božjoj volji, okružena molitvom svojih sestara, preminula je u Palestrini, 30. prosinca 1280. godine.

Čuda

Gospodin je Margaretu obdario bogatim mističnim milostima i čestim zanosima. Njezina darežljivost prema gladnima i siromasima više je puta bila čudesno nagrađena kada su se prazne samostanske zalihe na njezinu molitvu umnažale. Za života su joj pripisivana ozdravljenja bolesnika, a nakon njezina blaženoga preminuća njezin je grob postao stjecište hodočasnika iz cijeloga Lacija koji su po njezinu zagovoru primali tjelesno i duhovno olakšanje.

Štovanje i zaštitništvo

Nakon Margaretine smrti njezina je redovnička zajednica po odobrenju pape Honorija IV. preseljena u Rim, u samostan San Silvestro in Capite, kamo su 1285. godine prenesene i njezine relikvije. Danas se njezine svete moći čuvaju i časte u crkvi u Castel San Pietro Romano nedaleko od Palestrine.

Štovanje blažene Margarete potvrdio je papa Pio IX. 1847. godine, uzdignuvši je na čast oltara. Njezin se liturgijski spomendan slavi 30. prosinca. U umjetnosti se prikazuje kao mlada redovnica u habitu siromašnih sestara klarisa, s raspelom u ruci i ljiljanom, kao uzor kraljevskoga odricanja od prolaznih bogatstava poradi ljubavi prema Kristu Siromahu.

Isti dan, 30. prosinca, slave se i