Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 13. stoljeće › Životopisi › Sveti Adolf od Osnabrücka

Sveti Adolf od Osnabrücka
Klikni za povećanje
×
Sveti Adolf od Osnabrücka
Sveti Adolf od Osnabrücka. Izvor slike: Wikimedia Commons

SVETAC · BISKUP

Sveti Adolf od Osnabrücka

Spomendan
30. lipnja
Razdoblje
13. stoljeće
Smrt
1224.

Život

Sveti Adolf od Osnabrücka (poznat i kao Adolf od Tecklenburga) rođen je oko 1185. godine u Tecklenburgu u Westfaliji, kao sin grofa Šimuna I. i grofice Ode Berg-Altena. Potječući iz visokoga plemstva, bio je odgojen u kršćanskoj vjeri te je kao dječak poslan na nauke u glasoviti cistercitski samostan Altenkamp. Ondje je duboko zavolio monaški život, položio redovničke zavjete i bio zaređen za svećenika.

Premda je postao kanonik katedralnoga kaptola u Kölnu, Adolf je uvijek u srcu ostao vjeran monaškoj jednostavnosti i siromaštvu. Godine 1216. izabran je za biskupa grada Osnabrücka. Nakon što je izbor ponovljen i potvrđen od pape Honorija III., Adolfa je 24. rujna 1217. godine za biskupa posvetio kölnski nadbiskup sveti Engelbert.

Stupivši na biskupsku stolicu, Adolf nije napustio cistercitsku askezu i Pravilo svetoga Benedikta. Njegov se biskupski život odlikovao herojskom poniznošću, jednostavnošću i beskrajnom ljubavlju prema potrebitima. Sve prihode svojih biskupskih imanja dijelio je siromasima i bolesnicima, zbog čega ga je narod s divljenjem prozvao „dijeliteljem milostinje siromaha“. Osobito je skrbio za gubavce, koje je sam posjećivao, tješio i vlastitim rukama njegovao njihove rane. Uz to je provodio temeljitu duhovnu obnovu samostana u svojoj biskupiji, usklađujući njihov život s izvornim benediktinskim pravilom. Nakon svetoga i plodnoga pastirskoga rada, sveti je Adolf blago usnuo u Gospodinu 30. lipnja 1224. godine u Osnabrücku.

Čuda

Predaja bilježi da se Adolf jednoga dana s tolikom ljubavlju posvetio njezi jednoga napuštenog gubavca da su ga svećenici iz njegove pratnje, bojeći se zaraze, potajno odveli u zabačenu i skrivenu kućicu. Sutradan je biskup Adolf odmah pronašao to mjesto i ostao dugo u kući. Kada su pratitelji ušli unutra, zatekli su svetoga biskupa kako leži u istoj postelji uz gubavca, koji je u tom času bio potpuno i čudesno izliječen od svoje bolesti. Nakon njegove smrti na njegovu su se grobu zaredala brojna ozdravljenja bolesnika.

Štovanje i zaštitništvo

Rimokatolička Crkva slavi spomendan svetoga Adolfa 30. lipnja, prema Rimskom martirologiju, dok se u cistercitskom redu njegov spomen čuvao u veljači. Pokopan je u katedrali svetoga Petra u Osnabrücku, a papa Urban VIII. službeno je potvrdio njegovo štovanje 1625. godine. Biskup Franz Wilhelm von Wartenberg svečano je 1651. godine prepoznao njegove relikvije i položio ih u skupocjeni relikvijar na javno štovanje vjernika u katedrali. U umjetnosti se prikazuje u biskupskom ruhu s cistercitskim obilježjima, kako s ljubavlju pomaže bolesniku i gubavcu ili im dijeli milostinju. Zaštitnik je siromaha, bolesnika i bolničkih poslužitelja.

Isti dan, 30. lipnja, slave se i