BLAŽENICA · OPATICA
Blažena Julijana od Collalta
- Spomendan
- 1. rujna
- Razdoblje
- 13. stoljeće
- Smrt
- 1262.
Život
Blažena Julijana od Collalta rođena je oko 1186. godine u dvorcu Collalto u pokrajini Treviso, kao kći grofa Rambalda VI. i majke Ivane iz mantovske velikaške kuće Monte Sant'Angelo. Pripadala je uglednomu plemstvu, no već u ranoj dobi osjetila je prolaznost zemaljskih časti te je u dvanaestoj godini odlučila napustiti udobnosti roditeljskoga doma i posvetiti se Gospodinu.
Stupila je u benediktinski samostan svete Margarete na gori Salarola (Calaone), gdje je obukla redovnički habit. Ondje je susrela blaženu Beatricu d'Este, s kojom ju je povezalo duboko duhovno prijateljstvo i zajednička težnja za evanđeoskim savršenstvom. U samostanskoj tišini Julijana se isticala molitvom, poniznošću i strogim obdržavanjem redovničkoga pravila, postajući primjer svojim sestrama.
Kada je navršila trideset i šest godina, poslana je u Mletke na otok Giudeccu. Ondje je zatekla napušteno i oronulo zdanje, ali se s velikim pouzdanjem u Božju pomoć prihvatila posla te je ponovno podigla i obnovila crkvu svetoga Katalda i uz nju uredila samostan. Braća i sestre prepoznali su njezinu duhovnu mudrost i majčinsku brigu pa je izabrana za opaticu obnovljene benediktinske zajednice. Kao poglavarica upravljala je samostanom s velikom krotkošću i mudrošću, provodeći život u neprestanoj molitvi, askezi i služenju potrebitima. Preminula je u Gospodinu u Veneciji, 1. rujna 1262. godine.
Štovanje i zaštitništvo
Nakon smrti njezino je tijelo isprva pokopano na groblju samostanske crkve svetoga Katalda. Tijekom stoljeća njezine su relikvije brižno čuvane, a nakon političkih previranja prenesene su 1810. godine u crkvu Redentore te naposljetku 1822. godine u crkvu svete Eufemije u Veneciji, gdje i danas s poštovanjem počivaju.
Papa Benedikt XIV. svečano je potvrdio njezino pradavno štovanje 1743. godine, proglasivši je blaženom. Njezin spomendan u Rimskom martirologiju slavi se 1. rujna. U mjestu Brtnice u Moravskoj podignuta je crkva njoj u čast, na nekadašnjim posjedima njezine obitelji. U kršćanskoj umjetnosti prikazuje se u crnom benediktinskom habitu s opatskim štapom i knjigom pravila, kao uzor monaške vjernosti, obnove i predanja Bogu.
Isti dan, 1. rujna, slave se i
- Blaženi Alfons Sebastiá Viñals, prezbiter i mučenik 20. stoljeće
- Sveta Verena iz Zurzacha, djevica 4. stoljeće
- Sveti Egidije, opat 8. stoljeće
- Sveti Jošua, sluga Gospodnji Stari zavjet
- Sveti Konstancije od Aquina, biskup 6. stoljeće
- Sveti Lup od Sensa, biskup 7. stoljeće
- Sveti Prisko iz Kapue, mučenik 1. stoljeće
- Sveti Siksto od Reimsa, biskup 1. stoljeće
- Sveti Terencijan od Todija, biskup 2. stoljeće
- Sveti Vincent od Daxa, biskup i mučenik 4. stoljeće
- Blažena Ivana Firentinska, djevica 14. stoljeće
- Blaženi Kristin Roca Huguet, prezbiter, i jedanaest drugova, redovnici i mučenici 20. stoljeće
- Blaženi Petar Rivera, prezbiter, Marija od Karmela Moreno Benítez i Marija od Utočišta Carbonell Muñoz, djevice i mučenice 20. stoljeće
- Sveti Viktorij od Le Mansa, biskup 5. stoljeće