BLAŽENIK · BISKUP
Blaženi Vincent Kadłubek
- Spomendan
- 8. ožujka
- Razdoblje
- 13. stoljeće
- Smrt
- 1223.
Među najštovanijima: Najštovaniji na poljskom području
Život
Blaženi Vincent Kadłubek (krsnim imenom Wincenty) rođen je oko 1150. ili 1160. godine u plemićkoj poljskoj obitelji u mjestu Karwów u sandomjerskom kraju. Već od ranih đačkih dana u Stopnici i pri katedralnoj školi u Krakovu pokazao je iznimne umne darove. Pošao je na visoke studije u inozemstvo, na sveučilišta u Parizu i Bologni, gdje je stekao naslov magistra i temeljitu naobrazbu u teologiji te rimskom i kanonskom pravu. Postao je jedan od najučenijih ljudi svoga vremena, vrsni pravnik i povjesničar, kojega su suvremenici poštovali zbog mudrosti i rječitosti.
Nakon povratka u Poljsku zaređen je za svećenika. Djelovao je kao ravnatelj katedralne škole u Krakovu i prepozit kolegijate u Sandomierzu, a bio je i kancelar i kapelan kneza Kazimira II. Pravednoga. Na poticaj vladara napisao je znamenito djelo „Chronica Polonorum“ (Kronika Poljaka), čime je postao prvi poljski povjesničar koji je sustavno opisao povijest svoga naroda, utemeljujući kršćansku samosvijest i etička načela javnoga života.
Nakon smrti krakovskoga biskupa Fulka 1207. godine, katedralni kaptol izabrao je Vincenta za novoga pastira. Izbor je potvrdio papa Inocent III., a Vincent je primio biskupsko posvećenje 1208. godine od gnježnjanskoga nadbiskupa Henrika Kietlicza. Kao biskup Krakova, Vincent se svim silama posvetio duhovnoj obnovi klera i puka. Zauzimao se za slobodu Crkve pred svjetovnom vlašću, poticao redovnički život i velikodušno pomagao cistercitske samostane u Jędrzejówu, Sulejówu i Koprzywnici. Sudjelovao je na Četvrtom lateranskom saboru 1215. godine te provodio njegove reformske odluke u svojoj biskupiji. Bio je prvi koji je u Poljskoj uveo običaj održavanja trajnoga vječnog svjetla pred Presvetim Oltarskim Sakramentom u katedrali na Wawelu, a osobito je širio štovanje svetoga Stanislava mučenika i svetoga Florijana.
Čeznući za potpunim sjedinjenjem s Bogom u monaškoj tišini, Vincent se 1218. godine odrekao biskupske časti uz privolu pape Honorija III. Kao prvi Poljak obukao je bijeli habit cistercitskoga reda u samostanu u Jędrzejówu. Ondje je proveo posljednje godine života u potpunoj poniznosti, redovničkoj poslušnosti i molitvi, živeći kao običan redovnik sve do svoje blažene smrti 8. ožujka 1223. godine.
Štovanje i zaštitništvo
Rimokatolička Crkva slavi spomendan blaženoga Vincenta Kadłubeka 8. ožujka, na dan njegova preminuća. Pokopan je ispred glavnoga oltara samostanske crkve u Jędrzejówu. Papa Klement XIII. službeno je potvrdio njegovo dugotrajno štovanje bulom od 18. veljače 1764. godine s naslovom blaženika. Njegove su relikvije kroz povijest svečano prepoznate i časte se u crkvi u Jędrzejówu, u sandomjerskoj katedrali te u katedrali na Wawelu u Krakovu. U crkvenoj umjetnosti prikazuje se u biskupskom ornatu s mitrom i štapom ili u cistercitskom habitu, držeći u ruci knjigu svoje kronike i pero. Glavni je zaštitnik grada Jędrzejówa, a poljski ga vjernici časte kao oca nacionalne kulture i uzor kreposna pastira.
Isti dan, 8. ožujka, slave se i
- Blaženi Faustin Míguez, prezbiter 20. stoljeće
- Sveti Apolonije i Filemon, mučenici 4. stoljeće
- Sveti Dutak od Rossa, biskup 11. stoljeće
- Sveti Feliks od Dunwicha, biskup 7. stoljeće
- Sveti Humfrid od Thérouannea, biskup 9. stoljeće
- Sveti Ivan od Boga, redovnik 16. stoljeće
- Sveti Litifrid od Pavije, biskup 9. stoljeće
- Sveti Poncije, đakon 3. stoljeće
- Sveti Senan, opat 6. stoljeće
- Sveti Stjepan od Obazinea, opat 12. stoljeće
- Sveti Veremund od Irachea, opat 11. stoljeće
- Sveti Provin od Coma, biskup 5. stoljeće
- Sveti Teofilakt Nikomedijski, biskup 9. stoljeće