Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 2. stoljeće › Životopisi › Sveti Hegezip

Sveti Hegezip
Klikni za povećanje
×
Sveti Hegezip
Sveti Hegezip. Izvor slike: Wikimedia Commons

SVETAC · PISAC

Sveti Hegezip

Spomendan
7. travnja
Razdoblje
2. stoljeće
Smrt
180.

Život

Sveti Hegezip bio je znameniti kršćanski pisac, povjesničar i apologet drugoga stoljeća koji je živio i djelovao u vremenu od pape Aniceta do pape Eleuterija. Potjecao je s Istoka, najvjerojatnije iz Palestine, te je bio obraćenik sa židovske vjere, odlikujući se izvrsnim poznavanjem hebrejskoga jezika, drevnih židovskih predaja i svetih biblijskih knjiga.

Vođen željom da provjeri čistoću i neprekinutost apostolskoga nauka nasuprot novim zabludama gnostika i Marciona, Hegezip je poduzeo veliko putovanje kroz kršćanski svijet, posjetivši mnoge biskupe i Crkve. U Korintu je boravio više dana s biskupom Primom, utvrdivši da zajednica čuva nepatvorenu vjeru primljenu od apostola. Potom je stigao u Rim u vrijeme pape Aniceta, gdje je ostao sve do pontifikata pape Eleuterija. U Rimu je načinio prvi službeni popis nasljedstva rimskih biskupa od svetih apostola Petra i Pavla do svoga vremena, dokazujući da se u svakom gradu i u svakom biskupskom nasljedstvu čuva vjera u skladu sa Zakonom, Prorocima i samim Gospodinom.

Svoje je bogato iskustvo i istraživanje sabrao u djelu pod naslovom Spomeni (Hypomnemata), sastavljenom u pet knjiga jednostavnim i jasnim stilom, od kojega je Euzebije u svojoj Crkvenoj povijesti sačuvao dragocjene ulomke. U tom spisu donosi najstarija povijesna svjedočanstva o mučeništvu svetoga Jakova Pravednoga u Jeruzalemu, izboru njegova nasljednika Šimuna, te ispitivanju unuka svetoga Jude apostola pred carem Domicijanom. Nakon svetoga života posvećena obrani crkvenoga jedinstva i tradicije, Hegezip je u miru predao svoj duh Bogu u Rimu oko 180. godine.

Štovanje i zaštitništvo

Rimski martirologij slavi spomen svetoga Hegezipa 7. travnja, ističući njegov boravak u Rimu i povijest crkvenih događaja koju je jednostavnim jezikom satkao od Gospodinove Muke do svoga vremena. Crkva ga časti kao oca crkvene povijesti i nepobitnoga svjedoka apostolskoga nasljedstva i prvenstva Rimske stolice. U kršćanskoj umjetnosti prikazuje se kao ranokršćanski mudrac u jednostavnoj haljini, s perom u ruci i knjigama svojih Spomena, često s prikazom Rima u pozadini. Zaštitnik je crkvenih povjesničara, pisaca, arhiva i istraživača kršćanske starine.

Isti dan, 7. travnja, slave se i