Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 2. stoljeće › Životopisi › Sveti Kvirin iz Neussa

Sveti Kvirin iz Neussa
Klikni za povećanje
×
Sveti Kvirin iz Neussa
Sveti Kvirin iz Neussa. Izvor slike: Wikimedia Commons

SVETAC · VOJNI TRIBUN I MUČENIK

Sveti Kvirin iz Neussa

Spomendan
30. travnja
Razdoblje
2. stoljeće
Smrt
116.

Život

Sveti Kvirin iz Neussa bio je rimski vojni tribun i hrabri mučenik koji je položio svoj život za Gospodina Isusa Krista u drugom stoljeću u Rimu. Obnašajući visoku vojničku i zapovjednu službu tribuna u carskoj vojsci, Kvirin je uživao velik ugled među rimskim patricijima i vlastodršcima. Zbog svoje službe bio je zadužen za nadzor nad carskim zatvorima u kojima su tamnovali mnogi kršćani osuđeni zbog svoje vjere.

Promatrajući s kakvim nadljudskim mirom, blagošću i postojanošću kršćanski zatočenici podnose tamničke patnje i zlostavljanja, Kvirinovo je srce bilo duboko potreseno. Upoznao je njihova biskupa i učitelje vjere te uvidio istinitost i uzvišenost Kristova evanđelja. Odbacivši poganske zablude, Kvirin je sa svojom kćeri Balbinom prigrlio kršćansku vjeru i primio sveto krštenje.

Kada je carska vlast saznala da je ugledni tribun postao kršćanin, pozvan je da se smjesta odrekne Krista i prinese žrtvu carskim idolima. Kvirin je to odlučno odbio, posvjedočivši da je njegova vojnička zakletva podložna višem zakonu nebeskoga Cara. Nakon teških mučenja osuđen je na smrt odrubljivanjem glave, čime je slavno dovršio svoje zemaljsko vojovanje za Krista. Pobožni kršćani položili su njegovo tijelo u Pretekstatovo groblje uz glasovitu Apijsku cestu u Rimu.

Štovanje i zaštitništvo

Rimski martirologij slavi spomen svetoga Kvirina tribuna i mučenika 30. travnja. Njegov grob u Pretekstatovu groblju na Apijskoj cesti bio je od starine slavno mjesto hodočašća, zabilježeno u najstarijim rimskim itinerarima. U srednjem vijeku njegove su relikvije prenesene u grad Neuss na Rajni u Njemačkoj, gdje mu je podignuta velebna katedrala Quirinus-Münster, a grad je postao jedno od glavnih hodočasničkih središta sjeverne Europe. U sakralnoj umjetnosti prikazuje se kao rimski časnik s oklopom, kacigom, mačem, stijegom i mučeničkom palmom, često sa štitom s devet kugli. Zaštitnik je vojnika, vitezova, konja i stoke, te se zaziva protiv kuge, kožnih bolesti i paralize.

Isti dan, 30. travnja, slave se i