BLAŽENIK · PREZBITER
Blaženi Benedikt iz Urbina
- Spomendan
- 30. travnja
- Razdoblje
- 17. stoljeće
- Smrt
- 1625.
Život
Blaženi Benedikt iz Urbina, krsnim imenom Marko Passionei, rođen je 13. rujna 1560. godine u Urbinu u Italiji, kao sedmo od jedanaestero djece u plemićkoj obitelji Domenica Passioneija i Magdalene Cibo. U dobi od sedam godina ostao je bez roditelja, pa su ga odgajali rođaci. Školovao se na sveučilištima u Perugiji i Padovi, gdje je 1582. godine s velikim uspjehom postigao doktorat građanskoga i crkvenoga prava. Rođaci su mu namijenili sjajnu svjetovnu karijeru te je stupio u službu kardinala Giana Girolama Albanija u Rimu, no ubrzo je shvatio da dvorski sjaj ne može utažiti čežnju njegova srca za Bogom.
Vratio se u očinsku kuću u Fossombroneu, gdje je u čitanju Svetoga pisma i razmatranju prepoznao poziv na redovnički život. Odlučio je stupiti u Red manje braće kapucina, no zbog slaboga želuca i krhkoga zdravlja poglavari su ga isprva otpustili iz novicijata u Fanu. Utekao se u usrdnoj molitvi zagovoru Blažene Djevice Marije te je nakon poboljšanja zdravlja ponovno primljen. Redovničke zavjete položio je u svibnju 1585. godine uzevši ime brat Benedikt, a za prezbitera je zaređen 1590. godine.
Nakon svećeničkoga ređenja posvetio se propovijedanju i duhovnom vodstvu. Kada je car Rudolf Drugi zatražio od pape kapucinske propovjednike za suzbijanje protestantizma u carstvu, papa Klement Osmi odredio je svetoga Lovru Brindiškoga da povede skupinu braće u Češku i Austriju. Među njima je bio i otac Benedikt, koji je od 1600. do 1602. godine vjerno pratio svetoga Lovru u Beču i Pragu, neustrašivo propovijedajući među husitima i luteranima te mnoge privodeći u jedinstvo Katoličke Crkve.
Nakon povratka u Italiju djelovao je kao gvardijan i meštar novaka u više samostana. Izbjegavao je velike gradove i sjaj propovjedaonica, birajući najradije siromašna i zabačena sela po brdima. Njegov dan započinjao je satima klanjanja pred Presvetim Sakramentom u tami crkve, a hranio se samo oskudnim zalogajima, spavajući na goloj dasci. Za vrijeme propovijedanja korizme u Sassocorvaru teško se razbolio te se povukao u samostan u Fossombroneu, gdje je preminuo 30. travnja 1625. godine.
Čuda
Blaženi Benedikt bio je obdaren mnogim milostima, uvidom u savjesti i duhovnim zanosima. Pred samu smrt tješilo ga je nebesko viđenje svetoga Filipa Nerija, prema kojemu je cijeloga života gajio veliku pobožnost. Čim je izdahnuo, iz njegova je mrtvoga tijela potekao zamaman miris ljiljana i ljubičica koji je ispunio cijeli samostan. Zabilježena su brojna čudesna ozdravljenja bolesnika po njegovu zagovoru, a Crkva je u postupku beatifikacije potvrdila dva neoboriva čuda izliječena po njegovoj nebeskoj pomoći.
Štovanje i zaštitništvo
Spomendan blaženoga Benedikta iz Urbina slavi se 30. travnja. Njegovi posmrtni ostaci s velikim se poštovanjem čuvaju u kapucinskom samostanu Monte Sacro u Fossombroneu. Papa Pio Šesti proglasio ga je časnim slugom Božjim 1798. godine, a papa Pio Deveti svečano ga je uvrstio među blaženike 10. veljače 1867. godine. U likovnoj umjetnosti prikazuje se u kapucinskom habitu, s raspelom i krunicom u ruci, s knjigom Svetoga pisma ili u molitvenom klanjanju pred oltarom.
Isti dan, 30. travnja, slave se i
- Blažena Marija od Utjelovljenja Guyart Martin, redovnica 17. stoljeće
- Blažena Paulina von Mallinckrodt, djevica 19. stoljeće
- Sveti Adjutator (Adjutor), vitez i pokornik 12. stoljeće
- Sveti Augul od Viviersa, biskup 6. stoljeće
- Sveti Donat iz Eureje, biskup 4. stoljeće
- Sveti Erkenwald od Londona, biskup 7. stoljeće
- Sveti Eutropije od Saintesa, biskup i mučenik 3. stoljeće
- Sveti Gvalfard iz Verone, pustinjak 12. stoljeće
- Sveti Josip Benedikt Cottolengo, prezbiter 19. stoljeće
- Sveti Kvirin iz Neussa, vojni tribun i mučenik 2. stoljeće
- Sveti Lovro od Novare, prezbiter i mučenik 4. stoljeće
- Sveti Merkurijal od Forlìja, biskup 5. stoljeće
- Sveti Pio V., papa 16. stoljeće
- Sveti Pomponije od Napulja, biskup 6. stoljeće
- Blaženi Petar Đakon (Levit), đakon 6. stoljeće
- Blaženi Vilim Southerne, prezbiter i mučenik 17. stoljeće
- Sveta Sofija iz Ferma, djevica i mučenica 3. stoljeće
- Sveti Amator, prezbiter, Petar, redovnik, i Ludovik, mučenici 9. stoljeće
- Sveti Diodor i Rodopijan, mučenici 4. stoljeće
- Sveti Josip Tuân, prezbiter i mučenik 19. stoljeće