Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 17. stoljeće › Životopisi › Blaženi Nikola Stensen (Steno)

Blaženi Nikola Stensen (Steno)
Klikni za povećanje
×
Blaženi Nikola Stensen (Steno)
Blaženi Nikola Stensen (Steno). Izvor slike: Wikimedia Commons

BLAŽENIK · BISKUP

Blaženi Nikola Stensen (Steno)

Spomendan
5. prosinca
Razdoblje
17. stoljeće
Smrt
1686.

Život

Blaženi Nikola Stensen, u znanstvenom svijetu poznat kao Niels Steensen ili Nicolaus Steno, rođen je 1. siječnja 1638. godine u Kopenhagenu u Danskoj, u obitelji luteranskoga zlatara. Kao mladić posvetio se studiju medicine i prirodnih znanosti na sveučilištu u Kopenhagenu, a usavršavanje je nastavio u Amsterdamu i Leidenu. Bio je genijalni istraživač: već u dvadeset i drugoj godini otkrio je izvodni kanal zaušne žlijezde, koji po njemu nosi naziv Stenonov vod, a dokazao je i da je srce mišić, a ne izvor topline ili sjedište duše.

Nakon putovanja po Francuskoj, 1666. godine stigao je u Firencu na dvor toskanskoga velikog vojvode Ferdinanda II. de' Medicija. Ondje je nastavio anatomska istraživanja te postavio temelje moderne geologije i stratigrafije svojim glasovitim djelom objavljenim 1669. godine, u kojemu je objasnio postanak fosila i taloženje stijena. Vodio se glasovitim načelom: "Lijepe su stvari koje se vide, ljepše one koje se spoznaju, a daleko najljepše one koje se još ne znaju".

Gledajući procesiju Tijelova u Livornu u lipnju 1666. godine, Nikola je bio duboko ganut vjerom katoličkoga puka u stvarnu Kristovu prisutnost u Euharistiji. Nakon dugih nutarnjih borbi i traženja istine, 2. studenoga 1667. u Firenci je prešao na katoličku vjeru. Zbog toga se više nije mogao trajno vratiti u Dansku, gdje su vladali strogi zakoni protiv katolika. Uskoro je osjetio poziv na potpuno posvećenje Bogu. Za svećenika je zaređen u Firenci 1675. godine, a 1677. papa Inocent XI. imenovao ga je naslovnim biskupom Tiziopolisa i apostolskim vikarom za sjeverne misije, sa sjedištem u Hannoveru.

Kao biskup na protestantskom sjeveru Europe razvio je neumoran apostolski rad. Živio je u krajnjem osobnom siromaštvu, odričući se svega i dijeleći svoj prihod siromasima. Djelovao je u Münsteru, Hamburgu i Schwerinu, neumorno braneći katoličku istinu, podjeljujući sakramente i tješeći malu katoličku zajednicu. Iscrpljen postom, naporima i bolešću, preminuo je u Schwerinu 25. studenoga 1686. godine, u četrdeset i osmoj godini života.

Štovanje i zaštitništvo

Na želju toskanskoga velikog vojvode Cosima III., zemni ostaci blaženoga Nikole prevezeni su u Firencu i položeni u kriptu bazilike svetoga Lovre, gdje i danas počivaju u posebnoj kapeli. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim 23. listopada 1988. godine u Rimu. Njegov liturgijski spomendan slavi se 5. prosinca.

Isti dan, 5. prosinca, slave se i