BLAŽENIK · BISKUP
Blaženi Alan de Solminihac
- Spomendan
- 31. prosinca
- Razdoblje
- 17. stoljeće
- Smrt
- 1659.
Život
Blaženi Alan de Solminihac rođen je 25. studenoga 1593. godine u dvorcu Belet pokraj Périgueuxa u Francuskoj. Kao mladić maštao je o vojničkoj slavi i viteškom redu na Malti, no osjetivši dublji duhovni poziv, 1613. godine stupio je među regularne kanonike svetoga Augustina u drevnoj opatiji Chancelade. Za svećenika je zaređen 1618. godine. Zatekavši opatiju u materijalnom i duhovnom rasulu nakon vjerskih ratova, Alan je proveo temeljitu obnovu redovničke stege, uzevši za pravilo geslo: "Koliko god je moguće dobro, nikada ništa napola". Upoznao je svetoga Franju Saleškoga i sprijateljio se sa svetim Vinkom Paulskim.
Godine 1636. kralj Luj XIII. imenovao ga je biskupom prostrane biskupije Cahors. Posvećen je za biskupa 27. rujna 1637. u Parizu. Kao revan pastir, nasljedujući primjer svetoga Karla Boromejskoga, Alan je proveo obnovu u duhu Tridentskoga sabora: sazvao je biskupijsku sinodu, utemeljio sjemenište i povjerio ga lazaristima te uveo kateheze na domaćem jeziku. Tijekom dvadeset i dvije godine biskupske službe osobno je čak devet puta obišao svih osam stotina župa svoje biskupije, prelazeći najnepristupačnije planinske predjele. Gradio je bolnice, sirotišta i ubožnice te poticao laike na kršćansko djelovanje. Iscrpljen neumornim naporima, preminuo je u biskupskom dvorcu Mercuès 31. prosinca 1659. godine.
Čuda
Kao čudo za njegovu beatifikaciju službeno je priznato potpuno i trenutno ozdravljenje djevojčice Marie Ledoux u Montaubanu 1661. godine od teške i smrtonosne rane u trbuhu, nakon što su njezini roditelji zazvali zagovor blaženoga Alana.
Štovanje i zaštitništvo
Blaženim ga je proglasio papa Ivan Pavao II. 4. listopada 1981. godine na Trgu svetoga Petra u Rimu. Njegov spomendan slavi se 31. prosinca, na dan njegova preminuća. Relikvije mu se s poštovanjem čuvaju u katedrali u Cahorsu.
Isti dan, 31. prosinca, slave se i
- Sveta Donata, Paulina, Rogata, Dominanda, Serotina, Saturnina i Hilarija, mučenice 1. stoljeće
- Sveta Katarina Labouré, djevica 19. stoljeće
- Sveta Kolumba iz Sensa, djevica i mučenica 3. stoljeće
- Sveta Melanija Mlađa, redovnica 5. stoljeće
- Sveti Barbacijan od Ravenne, prezbiter 5. stoljeće
- Sveti Zotik Carigradski, prezbiter 4. stoljeće
- Sveti Ivan Franjo Régis, prezbiter 17. stoljeće
- Sveti Marij od Lausanne, biskup 6. stoljeće