BLAŽENIK · PAPA
Blaženi Inocent XI.
- Spomendan
- 12. kolovoza
- Razdoblje
- 17. stoljeće
- Smrt
- 1689.
Život
Blaženi Inocent XI., rođen kao Benedetto Odescalchi 16. svibnja 1611. godine u Comu u Lombardiji, potjecao je iz ugledne i imućne plemićke obitelji. Školovao se kod isusovaca, a pravo je studirao u Rimu i Napulju, gdje je postigao doktorat obaju prava. U zreloj dobi osjetio je svećenički poziv te je stupio u crkvenu službu. Papa Inocent X. imenovao ga je kardinalom 1645. godine, kada mu je bilo trideset i četiri godine, a 1650. godine postao je biskup Novare. U svim službama istaknuo se dubokom pobožnošću, poniznošću i neizmjernim milosrđem. Kada je poslan kao legat u Ferraru pogođenu strašnom glađu, papa ga je narodu predstavio riječima: "Šaljemo vam oca siromaha". Sav prihod svoje biskupske menze darovao je za ublažavanje bijede bolesnika i gladnih.
Nakon smrti Klementa X., kardinali su 21. rujna 1676. jednoglasno izabrali Benedetta Odescalchija za vrhovnoga svećenika, unatoč protivljenju francuskoga dvora. Uzevši ime Inocent XI., smjesta je uveo strogu stegu u upravljanje Crkvom. Iskorijenio je nepotizam zabranivši dodjelu službi rodbini, smanjio raskoš kurije i uklonio financijski deficit papinske države. Bio je neumoran u podizanju moralnoga života: zabranio je kockarnice u Rimu, zahtijevao skromnost u odijevanju, tražio temeljitu duhovnu izgradnju svećenika i poticao vjernike na čestu, pa i svakodnevnu svetu pričest. Osudio je laksizam u moralnoj teologiji štiteći čistoću evanđeoskoga nauka.
Njegov je pontifikat bio obilježen teškom borbom protiv apsolutizma francuskoga kralja Luja XIV., koji je samovoljno prisvajao crkvena prava i poticao galikanske zablude. Inocent XI. hrabro je poništio protupapinske odluke francuskoga klera i ukinuo zloupotrebu azila u rimskim veleposlanstvima, ne bojeći se vojnih prijetnji. No najveća zasluga njegova pontifikata bilo je neumorno ujedinjavanje kršćanske Europe pred strašnom osmanlijskom opasnošću. Njegovim novčanim prilozima, diplomatskim nastojanjima i žarkim molitvama stvorena je Sveta liga, koja je pod vodstvom poljskoga kralja Jana III. Sobieskoga 1683. godine oslobodila Beč od turske opsade. Pridonio je i kasnijem oslobađanju Budima i Beograda. Iscrpljen teškom bolešću kamenaca, podnoseći nesnosne bolove u tihoj molitvi, preminuo je u Rimu 12. kolovoza 1689. godine.
Štovanje i zaštitništvo
Nakon pobjede pod Bečom 1683. godine, blaženi Inocent XI. uveo je za cijelu Crkvu blagdan Imena Marijina u znak zahvalnosti za Gospin zagovor. Papa Pio XII. svečano ga je proglasio blaženim 7. listopada 1956. godine u bazilici svetoga Petra u Rimu. Njegov liturgijski spomendan slavi se 12. kolovoza. Njegovo tijelo počiva u bazilici svetoga Petra u Rimu pod oltarom Preobraženja. Časti se kao nepokolebljivi branitelj slobode Crkve, otac siromaha i spasitelj kršćanske Europe.
Isti dan, 12. kolovoza, slave se i
- Blažena Viktorija Díez y Bustos de Molina, djevica i mučenica 20. stoljeće
- Blaženi Antun Perulles Estivill, prezbiter i mučenik 20. stoljeće
- Blaženi Florian Stępniak i Josip Straszewski, prezbiteri i mučenici 20. stoljeće
- Blaženi Karlo Leisner, prezbiter i mučenik 20. stoljeće
- Blaženi Karlo Meehan (Mahoney), prezbiter i mučenik 17. stoljeće
- Blaženi Sebastijan Calvo Martínez, prezbiter, i pet drugova, mučenici 20. stoljeće
- Sveta Ivana Franciska Frémiot de Chantal, redovnica 17. stoljeće
- Sveti Euplo od Catanije, đakon i mučenik 4. stoljeće
- Sveti Herkulan od Brescie, biskup 6. stoljeće
- Sveti Muredah od Killale, biskup 6. stoljeće
- Blaženi Flavije Argüeso González, redovnik i mučenik 20. stoljeće
- Blaženi Petar Jarrige de la Morélie de Puyredon, prezbiter i mučenik 18. stoljeće
- Sveta Lelia, djevica 6. stoljeće
- Sveti Anicet i Fotije, mučenici 4. stoljeće
- Sveti Jakov Đỗ Mai Năm, prezbiter, Antun Nguyễn Đích i Mihael Nguyễn Huy Mỹ, mučenici 19. stoljeće
- Sveti Porkarije, opat, i mnogi monasi, mučenici 8. stoljeće