SVETAC · KRALJ
Sveti Ljudevit IX.
- Spomendan
- 25. kolovoza
- Razdoblje
- 17. stoljeće
- Smrt
- 1648.
Opći rimski kalendarKraljevi, kraljice i vladari
Među najštovanijima: Najštovaniji na španjolskom području
Život
Sveti Ljudevit IX., francuski kralj, rođen je 25. travnja 1214. godine u Poissyju pokraj Pariza. Njegova majka, pobožna kraljica Blanka Kastilska, od malena mu je usadila sveti strah Božji govoreći: "Ljubljeni sine, radije bih te vidjela mrtva pred svojim nogama nego da počiniš ijedan smrtni grijeh." Na prijestolje je stupio u dvanaestoj godini, a punoljetnost je preuzeo vodeći kraljevstvo u pravdi, miru i evanđeoskoj mudrosti. Vjenčao se s Margaretom Provansalskom, s kojom je u uzornom kršćanskom braku podigao jedanaestero djece, osobno ih poučavajući u vjeri i krepostima.
Kao vladar, Ljudevit je bio oličenje kršćanskoga kralja: uklonio je nepravedne poreze, zabranio dvoboje i lihvarstvo, utemeljio pravedno sudstvo i osobno slušao pritužbe siromaha pod hrastom u Vincennesu. Bio je trećoredac svetoga Franje, provodio sate u molitvi i noćnom bdjenju, prao noge siromasima i hranio gubavce vlastitim rukama. U Parizu je podigao glasovitu kapelu Sainte-Chapelle kako bi u njoj pohranio Kristovu Trnovu krunu i dio svetoga Križa.
Vođen žarkom željom za oslobođenjem Kristova groba i zaštitom kršćana na Istoku, poduzeo je dva križarska pohoda. U Egiptu je bio zarobljen te je u tamnici pokazao nesalomljivo dostojanstvo, odbivši položiti nepravedne prisege. Tijekom drugoga pohoda, u vojnom taboru pred Tunisom u Sjevernoj Africi, pokosila ga je kuga. Ležeći na samrtnoj postelji od pepela s rukama prekriženim na prsima, predao je dušu Gospodinu 25. kolovoza 1270. godine s riječima psalma: "Ući ću u dom tvoj, klanjat ću se u svetom hramu tvojemu".
Čuda
Sveti Ljudevit bio je poznat po svojoj čudesnoj moći molitve za života. Na njegovu su grobu u opatiji Saint-Denis i u pariškim svetištima zabilježena brojna ozdravljenja slijepih, hromih i gubavaca, što je potvrdilo njegovu nebesku slavu pred cijelim kršćanskim svijetom.
Štovanje i zaštitništvo
Svetim ga je proglasio papa Bonifacije VIII. 11. kolovoza 1297. godine. Njegov liturgijski spomendan slavi se 25. kolovoza. Glavni je nebeski zaštitnik Francuske, trećoredaca svetoga Franje, kršćanskih vladara, sudaca, vojnika i graditelja.
Isti dan, 25. kolovoza, slave se i
- Blažena Marija od Prijelaza Cabanillas, djevica 19. stoljeće
- Sveti Aredije (Yrieix) od Limogesa, opat 6. stoljeće
- Sveti Genezije iz Arlesa, mučenik 4. stoljeće
- Sveti Grgur od Utrechta, opat 8. stoljeće
- Sveti Mena Carigradski, biskup 6. stoljeće
- Sveti Toma Cantilupe, biskup 13. stoljeće
- Blaženi Alojzije Urbano Lanaspa, prezbiter i mučenik 20. stoljeće
- Blaženi Mihael Carvalho, Petar Vázquez, Ljudevit Sotelo, Ljudevit Sasanda, prezbiteri, i Ljudevit Baba, redovnik, mučenici 17. stoljeće
- Blaženi Pavao Ivan Charles, prezbiter i mučenik 20. stoljeće
- Sveti Geroncije od Italike, biskup i mučenik 1. stoljeće
- Sveti Josip Kalasancijski, prezbiter 17. stoljeće
- Sveti Sever od Agdea, opat 5. stoljeće