Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 17. stoljeće › Životopisi › Sveta Virginija Centurione Bracelli

Sveta Virginija Centurione Bracelli
Klikni za povećanje
×
Sveta Virginija Centurione Bracelli
Sveta Virginija Centurione Bracelli. Izvor slike: Wikimedia Commons

SVETICA · UDOVICA

Sveta Virginija Centurione Bracelli

Spomendan
15. prosinca
Razdoblje
17. stoljeće
Smrt
1651.

Život

Sveta Virginija Centurione Bracelli rođena je u Genovi 2. travnja 1587. godine u uglednoj patricijskoj obitelji. Njezin otac Giorgio Centurione bio je dužd Republike Genove, a majka Lelia potjecala je iz glasovite obitelji Spinola. Od djetinjstva je bila privučena samostanskom životu i molitvi, no pokoravajući se očevoj volji, u prosincu 1602. udala se za bogatoga plemića Gaspara Grimaldija Bracellija. Brak je trajao kratko jer je Gaspare teško obolio od sušice te je preminuo 1607. godine, ostavivši Virginiju udovicom u dvadesetoj godini s dvjema kćerima, Lelijom i Isabellom. Odbivši ponovne bračne ponude, položila je zavjet čistoće i sav svoj život posvetila Bogu i služenju siromasima.

Nakon što je udala kćeri, Virginija se posve posvetila djelima milosrđa. Za vrijeme rata sa Savojom 1625. godine te strašne kuge i gladi 1629. i 1630. godine, njezina je kuća postala utočište stotinama napuštenih djevojčica, siročadi i bolesnika. Kada je obiteljska palača postala pretijesna, unajmila je napušteni samostan na Monte Calvariju, gdje je osnovala zajednicu zvanu "Utočište Monte Calvario". U nekoliko godina otvorila je tri kuće koje su udomljavale više od tri stotine siromašnih i bolesnih djevojaka. Utemeljila je i bratovštinu "Stotinu gospođa milosrđa" radi redovitoga obilaska i pomaganja siromašnim obiteljima u njihovim domovima.

Virginija je bila i velika promicateljica euharistijske pobožnosti: uvela je u Genovi praksu Četrdesetosatnoga klanjanja pred Presvetim Sakramentom, brinući se za dostojanstvo i ures crkava. Iz njezina karitativnoga djela razvile su se dvije redovničke kongregacije: Sestre Naše Gospe od Utočišta na Monte Calvariju (poznate kao brinjolinke) i Kćeri Naše Gospe na Monte Calvariju. U posljednjim godinama života djelovala je kao neumorna mirotvoriteljica, mireći zavađene plemićke obitelji i posredujući u pomirenju između nadbiskupije i gradskoga senata. Iscrpljena neumornim služenjem i pokorom, preminula je u Genovi 15. prosinca 1651. godine u dobi od šezdeset i četiri godine.

Čuda

Nakon njezine blažene smrti, grob svete Virginije postao je mjesto molitve i mnogih uslišanja. Kada je njezino tijelo ekshumirano 1801. godine, a potom ponovno u dvadesetom stoljeću, pronađeno je potpuno neraspadnuto i očuvano, na veliko svjedočanstvo vjernom puku Genove.

Štovanje i zaštitništvo

Papom Ivanom Pavlom II. proglašena je blaženom 22. rujna 1985. u Genovi, a svetom 18. svibnja 2003. godine u Rimu. Njezin liturgijski spomendan slavi se 15. prosinca. Njezine relikvije počivaju u matičnoj kući sestara u Genovi. Sveta Virginija zaštitnica je udovica, siročadi, zlostavljanih i napuštenih djevojaka te djelatnika kršćanskoga milosrđa.

Isti dan, 15. prosinca, slave se i