BLAŽENIK · MUČENIK
Blaženi Toma Welbourne
- Spomendan
- 1. kolovoza
- Razdoblje
- 17. stoljeće
- Smrt
- 1605.
Život
Blaženi Toma Welbourne bio je uzoran kršćanin i učitelj koji je živio i djelovao u Engleskoj na prijelazu iz šesnaestoga u sedamnaesto stoljeće, u vremenu teških kušnji i progona Katoličke Crkve. Rođen je u mjestu Kitenbushel, današnjem selu Hutton Buscel, u grofoviji Yorkshire. Kao učitelj u školi posvetio se odgoju djece i mladeži, nastojeći im pružiti ne samo temeljno obrazovanje nego i cjelovitu kršćansku pouku. Njegov je život bio prožet živom i nepokolebljivom privrženošću katoličkoj vjeri.
U to je doba, pod vlašću kralja Jakova I., trajao nemilosrdan pritisak na one koji su odbijali prihvatiti novonastalu Anglikansku Crkvu i koji su ostali vjerni rimskome prvosvećeniku. Blaženi Toma nije skrivao svoje uvjerenje pod posudom, nego je riječju i djelom svjedočio istinu evanđelja, nasljedujući poziv apostola Pavla o naviještanju riječi u vrijeme i nevrijeme (2 Tim 4,2propovijedaj Riječ, uporan budi - bilo to zgodno ili nezgodno - uvjeravaj, prijeti, zapovijedaj sa svom strpljivošću i poukom.). Zajedno sa svojim sumještaninom, pobožnim katoličkim laikom Johnom Fultheringom, Toma se s velikim apostolskim žarom trudio oko obraćenja svojih bližnjih. Mnoge je susjede i poznanike poticao da napuste zablude i prigrle puno zajedništvo s Rimokatoličkom Crkvom.
Zbog te revnosti i privrženosti rimskome biskupu vlasti su ga optužile za veleizdaju, smatrajući svaki vjerski povratak katoličkomu nauku subverzivnim činom protiv krune. Uhićen je i izveden pred sud u Yorku. Pred sudom je mirno i postojano odbio odreći se zajedništva sa Svetom Stolicom i podvrgnuti se zakonima koji su gušili katoličku vjeru. Osuđen je na najstrožu kaznu predviđenu za izdaju. Dana 1. kolovoza 1605. godine u gradu Yorku podnio je mučeničku smrt vješanjem. Svojom je smrću posvjedočio vjernost Kristu, najvišemu Učitelju, postavši Njemu suobličen u trpljenju i žrtvi.
Štovanje i zaštitništvo
Toma Welbourne proglašen je blaženim 15. prosinca 1929. godine po odluci pape Pija XI., zajedno sa skupinom od stotinu i sedam mučenika Engleske i Walesa, među kojima je bio i njegov subrat po vjeri John Fulthering. Njegov se spomendan u liturgijskom kalendaru slavi 1. kolovoza, na sam dan njegova prijelaza u vječnu slavu. Prikazuje se u jednostavnoj građanskoj odjeći učitelja, držeći knjigu ili palmu mučeništva, znak pobjede kršćanske vjere nad silama ovoga svijeta.
Isti dan, 1. kolovoza, slave se i
- Blaženi Aleksij Sobaszek, prezbiter i mučenik 20. stoljeće
- Blaženi Emerik od Quarta, biskup 14. stoljeće
- Blaženi Petar Favre, prezbiter 16. stoljeće
- Sveti Alfons Marija de Liguori, biskup i crkveni naučitelj 18. stoljeće
- Sveti Dominik Nguyễn Văn Hạnh i Bernard Vũ Văn Duệ, prezbiteri i mučenici 19. stoljeće
- Sveti Etelvold od Winchestera, biskup 10. stoljeće
- Sveti Feliks od Girone, mučenik 4. stoljeće
- Sveti Jonat od Marchiennesa, opat 7. stoljeće
- Sveti Petar Julijan Eymard, prezbiter 19. stoljeće
- Sveti Sever od Rustana, prezbiter 6. stoljeće
- Blažena Marija Stella od Presvetog Sakramenta Mardosewicz i deset drugarica, djevice i mučenice 20. stoljeće
- Blaženi Benvenut de Miguel Arahal, prezbiter i mučenik 20. stoljeće
- Blaženi Ivan Bufalari, redovnik 14. stoljeće
- Sedam braće Makabejaca i njihova majka, te Eleazar, mučenici Stari zavjet
- Sveti Eksuperije od Bayeuxa, biskup 4. stoljeće
- Sveti Friard i Sekundel, đakoni i pustinjaci 6. stoljeće
- Sveti Sekundin, mučenik 4. stoljeće