Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 17. stoljeće › Životopisi › Blažena Ana od Anđela Monteagudo

Blažena Ana od Anđela Monteagudo
Klikni za povećanje
×
Blažena Ana od Anđela Monteagudo
Blažena Ana od Anđela Monteagudo. Izvor slike: Wikimedia Commons

BLAŽENICA · DJEVICA

Blažena Ana od Anđela Monteagudo

Spomendan
10. siječnja
Razdoblje
17. stoljeće
Smrt
1686.

Život

Blažena Ana od Anđela Monteagudo, krsnim imenom Ana Monteagudo Ponce de León, rođena je 26. srpnja 1602. godine u gradu Arequipi u Peruu. Potjecala je iz ugledne obitelji španjolskoga doseljenika Sebastiána Monteaguda de la Jare i peruanske plemkinje Francisce Ponce de León. Kada su joj bile samo tri godine, roditelji su je povjerili na odgoj i pouku dominikanskim redovnicama u samostanu svete Katarine Sijenske u Arequipi. U tom samostanskom ozračju, prožetom molitvom i šutnjom, njezina je duša zarana usvojila duboku kršćansku pobožnost.

Kada se u dobi od četrnaest godina vratila u roditeljski dom, roditelji su joj namijenili brak koji bi obitelji donio svjetovni probitak. No u njezinu je srcu već gorio plamen posvećenoga života. U snu joj se ukazala sveta Katarina Sijenska pokazujući joj dominikanski habit i pozivajući je da napusti svijet. Vođena nebeskim nadahnućem, Ana je krišom napustila roditeljsku kuću i vratila se u samostan svete Katarine. Roditelji su je nastojali silom i bogatim darovima odvratiti od te odluke; majka se toliko razbjesnila da joj je zauvijek zabranila povratak kući i uskratila miraz. Ipak, njezin brat Francisco, koji je bio svećenik, providio joj je potreban miraz, pa je Ana 1618. obukla dominikanski habit, a 1619. godine položila svečane redovničke zavjete, uzevši ime Ana od Anđela.

U samostanu je obavljala službe sakristanke, a potom i meštrice novakinja. Godine 1647., na poticaj biskupa Pedra de Ortege Sotomayora, izabrana je za prioricu. U to je vrijeme samostan svete Katarine bio najveći na svijetu, nastanjen s više od tristo osoba, uključujući brojne svjetovne služavke bogatih redovnica, zbog čega je redovnička stega bila popustila. Blažena Ana je s majčinskom blagošću, ali i nepokolebljivom odlučnošću, provela temeljitu obnovu. Uklonila je povlastice, uvela strogo opsluživanje redovničkoga pravila, zajednički život i siromaštvo, potičući susestre nadasve vlastitim svetim primjerom.

Bila je obdarena izvanrednim darom savjeta i duhovnoga vodstva, pa su k samostanskoj rešetki po pomoć i utjehu dolazili ljudi svih staleža, građani, biskupi i vladari. Posljednjih deset godina života podnosila je teške tjelesne patnje: posve je oslijepila i ostala nepokretna, prikazujući svoje trpljenje Gospodinu u trajnoj molitvi i sabranosti. Preminula je sveto u samostanu u Arequipi 10. siječnja 1686. godine.

Čuda

Blažena Ana od Anđela bila je poznata po viđenjima i posebnoj povezanosti s dušama u čistilištu. Čitajući životopis svetoga Nikole Tolentinskoga, odlučila je svoj život posvetiti molitvama za pokojne. Predaja bilježi da joj se nakon smrti ukazao španjolski kralj Filip IV., moleći za njezine molitve, te joj se ponovno javio nakon tri dana zahvaljujući što je po njezinu zagovoru ušao u nebesku slavu. Posjedovala je dar proricanja budućih događaja i čitanja ljudskih srdaca.

Štovanje i zaštitništvo

Sveti zbor za proglašenje svetih priznao je čudesno ozdravljenje po njezinu zagovoru, te ju je papa Ivan Pavao II. svečano proglasio blaženom u Arequipi 2. veljače 1985. godine, tijekom svoga apostolskoga pohoda Peruu. Njezin liturgijski spomendan slavi se 10. siječnja. Njezino tijelo počiva u crkvi dominikanskoga samostana svete Katarine Sijenske u Arequipi, gdje ga s velikim poštovanjem časte brojni hodočasnici.

Isti dan, 10. siječnja, slave se i