Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 17. stoljeće › Životopisi › Sveta Marija Ana od Isusa de Paredes

Sveta Marija Ana od Isusa de Paredes
Klikni za povećanje
×
Sveta Marija Ana od Isusa de Paredes
Sveta Marija Ana od Isusa de Paredes. Izvor slike: Wikimedia Commons

SVETICA · DJEVICA

Sveta Marija Ana od Isusa de Paredes

Spomendan
26. svibnja
Razdoblje
17. stoljeće
Smrt
1645.

Život

Sveta Marija Ana od Isusa de Paredes, prozvana Ljiljanom iz Quita, rođena je 31. listopada 1618. godine u gradu Quitu, u današnjem Ekvadoru. Potjecala je iz ugledne i plemenite obitelji, od oca don Jeronima Floresa Zenela de Paredesa i majke doñe Marijane Cranobles de Xaramillo. Rano je ostala bez roditelja, pa su brigu o njoj preuzeli starija sestra Jeronima i njezin suprug Cosme de Caso. Već od najranijega djetinjstva Marija Ana je pokazivala izvanredan dar za molitvu, razmatranje Isusove muke i goruću ljubav prema Blaženoj Djevici Mariji.

U dobi od samo deset godina položila je privatne zavjete siromaštva, čistoće i poslušnosti. U njezinu je srcu plamtjela želja da ponese svjetlo evanđelja među domorodačke narode ili da uđe u samostan strogoga reda. No prepoznavši u molitvi da Bog od nje traži drukčiji put, u potpunosti se predala Božjoj volji. Unutar obiteljske kuće uredila je skrovito prebivalište, pravu pustinjačku ćeliju, gdje je živjela povučeno od svih svjetovnih zbivanja, provodeći dane i noći u neprestanoj molitvi i najstrožoj pokori. Duhovno se vezala uz oce Družbe Isusove u obližnjoj crkvi, gdje je svakodnevno sudjelovala na svetoj misi i primala svetu pričest, a godine 1639., po savjetu svoga duhovnika, stupila je u Treći red svetoga Franje, uzevši ime Marija Ana od Isusa.

Njezin je život bio trajna žrtva ljubavi. Iako je živjela u strogoj klauzuri vlastitoga doma, njezino srce nije bilo zatvoreno za nevolje bližnjih. Pomagala je siromašnim Indijancima i crncima, poučavala ih kršćanskom nauku, dijelila milostinju i tješila sve koji su se nalazili u patnji. Njezina pokora nadilazila je ljudske snage: hranila se gotovo isključivo nebeskim kruhom euharistije, a spavala je svega nekoliko sati na dan.

Godine 1645. grad Quito pogodili su razorni potresi praćeni smrtonosnim epidemijama koje su odnosile mnoštvo života. Suosjećajući s patnjom svoga naroda, Marija Ana je tijekom propovijedi u crkvi javno prinijela svoj nevini život Bogu kao žrtvu pomirnicu za spasenje grada i prestanak pošasti. Gospodin je primio njezinu velikodušnu žrtvu. Ubrzo se teško razboljela, dok su potresi i epidemija u gradu potpuno prestali. Preminula je u Quitu 26. svibnja 1645. godine, u dvadeset i sedmoj godini života, ostavivši iza sebe neizbrisiv trag svetosti.

Čuda

Život svete Marije Ane bio je protkan mnogim nebeskim zahvatima. Prilikom njezina rođenja na nebu su zabilježeni neobični svjetlosni znakovi, a kao djevojčica više je puta čudesno izbjegla smrtnu opasnost. Posjedovala je dar proroštva, motrenja dalekih događaja, prodiranja u tajne ljudskih srdaca i viđenja. Po njezinoj molitvi i znaku križa ili škropljenjem blagoslovljenom vodom mnogi su bolesnici trenutno ozdravljali, a predaja bilježi da je njezinim zagovorom i jedna preminula osoba vraćena u život.

Posebno je čudo vezano uz njezinu smrt. Iz krvi koja je potekla iz njezina tijela tijekom bolesti i nakon preminuća izniknuo je i procvjetao predivan, posve bijeli ljiljan, premda na tom tlu ništa nije bilo posijano. Taj je čudesni znak potvrdio njezinu djevičansku čistoću i priskrbio joj naziv Ljiljan iz Quita. Nakon smrti njezino je tijelo ostalo neraspadnuto i širilo je ugodan miris, a na njezinu su se grobu dogodila brojna čudesna ozdravljenja.

Štovanje i zaštitništvo

Sveta Marija Ana od Isusa slavi se 26. svibnja. Njezini posmrtni ostaci počivaju u crkvi Družbe Isusove u Quitu, kamo hodočaste brojni vjernici. Blaženom ju je proglasio papa Pio Deveti 10. studenoga 1853. godine, a svetom papa Pio Dvanaesti 9. srpnja 1950. godine, kao prvu kanoniziranu sveticu s područja današnjeg Ekvadora. Republika Ekvador proglasila ju je svojom nacionalnom junakinjom i nebeskom zaštitnicom. Zaštitnica je grada Quita, Ekvadora, bolesnika i osoba koje trpe od zaraznih bolesti. U umjetnosti se prikazuje kao mlada djevojka u franjevačkom ili pokorničkom odijelu, s ljiljanom u ruci, trnovom krunom, lubanjom ili raspelom, često uronjena u euharistijsko klanjanje.

Isti dan, 26. svibnja, slave se i