Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 7. stoljeće › Životopisi › Sveti Augustin od Canterburyja

Sveti Augustin od Canterburyja
Klikni za povećanje
×
Sveti Augustin od Canterburyja
Sveti Augustin od Canterburyja. Izvor slike: Wikimedia Commons

SVETAC · BISKUP

Sveti Augustin od Canterburyja

Spomendan
26. svibnja
Razdoblje
7. stoljeće
Smrt
605.

Život

Sveti Augustin od Canterburyja, apostol Engleza i prvi nadbiskup Canterburyja, rođen je u Rimu u uglednoj kršćanskoj obitelji. U ranoj se mladosti odrekao svjetovnih časti i prigrlio redovnički život u samostanu svetoga Andrije, koji je na brežuljku Celiju na svom obiteljskom posjedu utemeljio sveti Grgur Veliki. Ondje se u ozračju benediktinskoga pravila odlikovao dubokom poslušnošću, poniznošću i ljubavlju prema molitvi, napredujući do službe priora samostana. Kada je papa Grgur Veliki odlučio ostvariti svoju dugogodišnju želju za obraćenjem engleskih poganskih naroda, povjerio je to povijesno poslanstvo upravo Augustinu. U lipnju 596. godine Augustin se s četrdesetoricom redovnika uputio prema nepoznatomu i dalekom otoku.

Na putu kroz Galiju misionare je zahvatio strah pred pričama o okrutnosti i divljaštvu otočana, pa se Augustin vratio u Rim kako bi papi iznio njihove tjeskobe. Papa Grgur ga je očinski ohrabrio, imenovao ga opatom misionarske zajednice i poslao natrag s preporučnim pismima za galske biskupe i vladare. Prezimivši u Parizu, gdje su uzeli franačke tumače, redovnici su u proljeće 597. godine preplovili kanal i iskrcali se na otoku Thanetu u kraljevstvu Kent. Kralj Etelbert Kentski, čija je supruga Berta, kći franačkoga kralja Hariberta, već bila kršćanka i u drevnoj rimskoj crkvi svetoga Martina u Canterburyju imala svoga biskupa Luidharda, primio je misionare na otvorenome polju pod hrastom. Augustin i braća pristupili su u svečanom rimskom ophodu noseći srebrni križ i sliku Spasitelja Gospodina Isusa Krista te pjevajući litanijske pjesme.

Kralj im je dopustio boravak u prijestolnici Canterburyju i slobodno propovijedanje evanđelja. Zadivljen njihovim kreposnim životom, molitvom, postom i nesebičnom ljubavlju, kralj Etelbert zatražio je pouku u vjeri te se na svetkovinu Duhova 597. godine krstio. Kraljevo je obraćenje otvorilo vrata masovnom krštenju naroda; na sam Božić iste godine kršteno je više od deset tisuća Anglosasa. Augustin je potom prešao u Galiju, gdje ga je arleški nadbiskup Vergilije posvetio za biskupa. U Canterburyju je podigao katedralu posvećenu Kristu Spasitelju i opatijski samostan svetih Petra i Pavla, postavši istinski otac engleske Crkve. Sveto je preminuo 26. svibnja 604. godine.

Čuda

Gospodin je potvrdio Augustinovo apostolsko djelo mnogim silnim čudesima, o čemu je papa Grgur Veliki pisao samomu svecu opominjući ga da u tim darovima sačuva poniznost srca. Znamenito je čudo ozdravljenja slijepoga Angla prigodom susreta s britanskim keltskim biskupima na granici kod rijeke Severn, kada su britanski svećenici priznali da Augustin naviješta pravi put spasenja.

Štovanje i zaštitništvo

Katolička Crkva slavi spomendan svetoga Augustina od Canterburyja 27. svibnja, dok Rimski martirologij bilježi njegov prijelaz u vječnost na dan 26. svibnja. Njegove su relikvije s velikom čašću počivale u opatijskoj crkvi u Canterburyju. Glavni je zaštitnik Engleske i Canterburyjske nadbiskupije. U kršćanskoj umjetnosti prikazuje se u biskupskom ornatu s palijem, mitrom i pastoralom, držeći u ruci knjigu Evanđelja i procesijski križ.

Isti dan, 26. svibnja, slave se i