Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 7. stoljeće › Životopisi › Sveti Fursej

Sveti Fursej
Klikni za povećanje
×
Sveti Fursej
Sveti Fursej. Izvor slike: Wikimedia Commons

SVETAC · OPAT

Sveti Fursej

Spomendan
16. siječnja
Razdoblje
7. stoljeće
Smrt
650.

Život

Sveti Fursej rodio se u plemićkoj obitelji u Irskoj kao sin kneza Fintana i Gelgezije. Krstio ga je sveti Brendan Pomorac, pod čijim su ga redovničkim vodstvom na otoku Inisquinu poučili u vjeri i znanosti. Stupio je u monaški stalež u samostanu pod upravom svetoga Meldana, svoga duhovnog prijatelja. Nakon nekoga vremena utemeljio je samostan Rathmat uz obalu jezera Lough Corrib, kamo su pohrlili brojni učenici. Polazeći u posjet rodbini u Munster, teško se razbolio i pao u duboki zanos od devete ure do pijetlova pjeva, što je bilo prvo od njegovih slavnih viđenja koja su postala poznata u kršćanskoj povijesti. U viđenju su mu anđeli pokazali strahotu grijeha i ljepotu kršćanske kreposti, naloživši mu da postane revniji radnik na njivi Gospodnjoj. U drugom zanosu anđeli su ga uznijeli u visine boreći se protiv zloduha za njegovu dušu; vidio je pakleni oganj i susreo duhove pravednika, među kojima svete Meldana i Beoana, koji su ga poučili o pogubnosti oholosti i neposluha. Kada je prolazio kroz oganj, zloduh je na njega bacio jednoga mučenog grješnika koji ga je opržio; anđeo mu je objasnio da je opeklina ostala jer je primio plašt od toga čovjeka koji je umro u grijehu, a ožiljak je na svome tijelu Fursej nosio sve do smrti. Nakon trećega viđenja, anđeo mu je propisao dvanaest godina apostolskoga propovijedanja po Irskoj, što je svetac vjerno ispunio, istjerujući zloduhe i privodeći ljude pokori.

Godine 633. napustio je Irsku te je s braćom Fojlanom i Ultanom preko Walesa pošao u Istočnu Angliju, gdje ga je s počastima primio kralj Sigebert. Kralj mu je darovao posjed Cnobheresburg, unutar stare rimske utvrde u Suffolku, gdje je Fursej podigao samostan i privukao Pikte i Sase na kršćanstvo te samoga kralja primio u redovnički stalež. Kada je rat zaprijetio Istočnoj Angliji, Fursej je 648. godine prešao u Galiju. U Neustriji ga je radosno primio majordom Erhinoald, a kralj mu je ponudio zemljište po izboru. Fursej je izabrao Lagny pokraj rijeke Marne blizu Pariza, gdje je podigao slavni samostan i tri kapele. Osjetivši da mu se bliži kraj, pošao je posjetiti svoju braću, no na putu se razbolio i preminuo u selu Mézerolles oko 650. godine. Njegovo je tijelo preneseno u Péronne, gdje je trideset dana ležalo neraspadnuto i širilo ugodan miris prije nego što je položeno uz oltar crkve svetoga Petra.

Čuda

Gospodin je proslavio svetoga Furseja silnim čudesima. U Irskoj je svojim usrdnim molitvama uskrisio od mrtvih dvoje djece blizanaca jednoga poglavice. Prolazeći kroz selo blizu Mézerollesa u Galiji, naišao je na naricatelje jer je umro sin jedinac vojvode Hajmona; na Fursejevu molitvu dječak je smjesta oživio i ustao zdrav. Na putu kroz šumu Corbie svojim je znamenjima obratio razbojnika koji ga je napao, udarcem štapa o tlo izveo je izvor žive vode u Lagnyju te izmolio pomilovanje za šestoricu osuđenika na smrt.

Štovanje i zaštitništvo

Katolička Crkva slavi spomendan svetoga Furseja 16. siječnja, kako navodi Rimski martirologij. Njegovo se tijelo s velikom čašću čuvalo u Péronneu, koji su stari ljetopisi prozvali Fursejevim gradom. Godine 654. sveti Eligije, biskup Noyona, i biskup Cuthbert svečano su prenijeli njegove moći u novu kapelu. Zaštitnik je Lagnyja, Péronnea i bolesnika od groznice. U kršćanskoj umjetnosti prikazuje se kao opat s dva vola uz noge, kako štapom izvodi vodu iz zemlje ili u zanosu motri anđele i ognjeve pakla.

Isti dan, 16. siječnja, slave se i