Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 7. stoljeće › Životopisi › Sveti Mederik (Médéric)

Sveti Mederik (Médéric)
Klikni za povećanje
×
Sveti Mederik (Médéric)
Sveti Mederik (Médéric). Izvor slike: Wikimedia Commons

SVETAC · PREZBITER I OPAT

Sveti Mederik (Médéric)

Spomendan
29. kolovoza
Razdoblje
7. stoljeće
Smrt
700.

Život

Sveti Mederik (u narodu štovan i kao Mérri), bio je kreposni prezbiter, monah i opat koji je u sedmom stoljeću posvetio tlo Neustrije i grad Pariz svojim svetim životom. Rođen je u plemićkoj obitelji u gradu Autunu (Augustodunum) u Burgundiji. U dobi od samo trinaest godina, potaknut pobožnošću svojih roditelja, stupio je u drevni samostan svetoga Martina u Autunu, gdje se posvetio potpunomu nasljedovanju Krista pod strogom monaškom stegom.

Mederik se u samostanu odlikovao iznimnom poslušnošću, poniznošću, cjelodnevnim postom i molitvenim sabranjem. Zaređen je za svećenika, a nakon smrti opata redovnička su ga braća jednodušno izabrala za novoga poglavara samostana svetoga Martina u Autunu. Kao opat, mudro je vodio stotine monaha, no njegova je duša neprestano čeznula za skrovitim pustinjačkim životom.

Uz dopuštenje zajednice povukao se s opatske službe te se u pratnji vjernoga učenika Frodulfa zaputio na hodočašće na grobove svetih u Galiji. Stigavši u Pariz, Mederik se nastanio u maloj samotnoj ćeliji i oratoriju posvećenom svetomu Petru, u šumovitom predjelu na desnoj obali rijeke Seine, u neposrednoj blizini grada. Ondje je proveo posljednje godine života u potpunoj samoći, molitvi i činjenju pokore, dijeleći utjehu siromasima koji su ga potajno posjećivali. U miru i svetosti predao je svoj duh Bogu u Parizu 29. kolovoza oko 700. godine.

Štovanje i zaštitništvo

Rimski martirologij slavi spomen svetoga Mederika prezbitera i opata 29. kolovoza, ističući njegovo opatsko služenje u Autunu i samotnički život u skrovitosti u blizini Pariza. Nad njegovom ćelijom i grobom u Parizu podignuta je u ranom srednjem vijeku znamenita crkva Saint-Merry, koja i danas stoji u središtu Pariza i čuva njegove svete relikvije. U sakralnoj umjetnosti prikazuje se u monaškom habitu sa štapom u ruci, u molitvi pred raspelom u šumskoj ćeliji, katkad s lancima oslobođenih zatočenika uz noge. Zaštitnik je pariške četvrti Saint-Merri i zatvorenika.

Isti dan, 29. kolovoza, slave se i