SVETAC · MUČENIK
Sveti Ragnebert
- Spomendan
- 13. lipnja
- Razdoblje
- 7. stoljeće
- Smrt
- 680.
Život
Sveti Ragnebert bio je ugledni franački plemić i slavni Kristov mučenik koji je posvetio tlo Lugdunske Galije svojim nedužnim stradanjem u sedmom stoljeću. Potjecao je iz najvišega franačkoga plemstva: otac mu je bio vojvoda Radebert, upravitelj pokrajine između rijeka Seine i Loire. Ragnebert je od rane mladosti stekao visoko obrazovanje na kraljevskom dvoru, no odlikovao se rijetkom krepošću, dubokom pobožnošću, pravednošću i nesebičnom ljubavlju prema siromasima.
Zbog svojih plemenitih vrlina i ugleda među narodom, Ragnebert je postao trn u oku oholomu i beskrupuloznomu majordomu neustrijskoga dvora Ebroinu, koji je uklanjao svakoga koga je smatrao prijetnjom svojoj samovladi. Ebroin ga je lažno optužio za urotu protiv kralja Teodorika III. Budući da nije bilo nikakvih dokaza protiv nedužnoga mladića, Ebroin ga se nije usudio javno pogubiti na dvoru, nego ga je osudio na progonstvo u udaljene krajeve Burgundije, povjerivši ga stražarima na čelu s nekim Teodohaldom.
Dok su prolazili kroz guste šume planine Bugey u okolici Lyona, u mjestu Saint-Rambert-en-Bugey, stražari su po Ebroinovu tajnom nalogu nasrnuli na nedužnoga Ragneberta. Sveti je vitez podnio smrt s molitvom na usnama, opraštajući svojim ubojicama i predajući svoj duh Bogu dok su mu tijelo probadali kopljima 680. godine. Tako je Ragnebert položio svoj život kao mučenik pravednosti i kršćanske ljubavi.
Čuda
Prema drevnoj predaji, na mjestu gdje je prolivena krv svetoga mučenika u šumi Bugey, po njegovu su zagovoru smjesta počela izvirati brojna čudesa i ozdravljenja bolesnika. Kada je jedan gubavac s vjerom dotaknuo kamen natopljen Ragnebertovom krvlju, njegova je koža istoga časa postala posve čista i zdrava, što je potaknulo okolni puk na podizanje kapele.
Štovanje i zaštitništvo
Rimski martirologij slavi spomen svetoga Ragneberta mučenika 13. lipnja, ističući njegovo plemenito podrijetlo, sjajne kreposti i nedužnu smrt pod majordomom Ebroinom na području Lyona. Nad njegovim grobom u Bugeyu izrasla je glasovita benediktinska opatija, a mjesto je po njemu prozvano Saint-Rambert-en-Bugey. U sakralnoj umjetnosti prikazuje se kao mladi franački plemić i vitez s mačem, kopljem kojim je proboden i mučeničkom palmom u ruci. Zaštitnik je nevino optuženih, prognanika, žrtava političkoga progona i vojnika.
Isti dan, 13. lipnja, slave se i
- Blaženi Gerard od Clairvauxa, redovnik 12. stoljeće
- Sveta Felikula, djevica i mučenica 4. stoljeće
- Sveti Antun Padovanski, prezbiter i crkveni naučitelj 13. stoljeće
- Sveti Augustin Phan Viết Huy i Nikola Bùi Viết Thể, mučenici 19. stoljeće
- Sveti Aventin iz Larbousta, pustinjak i mučenik 9. stoljeće
- Sveti Cetej (Peregrin) od Amiterna, biskup i mučenik 6. stoljeće
- Sveti Fandila Kordopski, prezbiter i redovnik, mučenik 9. stoljeće
- Sveti Trifilije, biskup 4. stoljeće
- Blažena Marija Ana Biernacka, majka obitelji i mučenica 19. stoljeće
- Blaženi Ahilej Aleksandrijski, biskup 20. stoljeće
- Sveti Eulogije Aleksandrijski, biskup 6. stoljeće
- Sveti Psalmodije, pustinjak 7. stoljeće