BLAŽENICI · PREZBITERI I MUČENICI
Blaženi Florian Stępniak i Josip Straszewski
- Spomendan
- 12. kolovoza
- Razdoblje
- 20. stoljeće
Život
Blaženi Florian Stępniak, krsnoga imena Josip, rođen je 3. siječnja 1912. u selu Żdżary u Poljskoj, u skromnoj i pobožnoj težačkoj obitelji Pavla i Ane. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, a srednjoškolsko obrazovanje nastavio u kapucinskom Kolegiju svetoga Fidelisa u Łomży. Tijekom školovanja odlikovao se marljivošću i predanošću te je postao član Franjevačkoga svjetovnog reda. Privučen primjerom svetoga Franje Asiškoga, stupio je 14. kolovoza 1931. u Red manje braće kapucina u samostanu Nowe Miasto nad Pilicą, uzevši redovničko ime Florian. Privremene zavjete položio je 1932., a svečane doživotne zavjete 15. kolovoza 1935. nakon završenoga studija filozofije. Bogoslovni studij završio je u Lublinu, gdje je 24. lipnja 1938. zaređen za svećenika. Zbog iznimne bistrine i revnosti upućen je na studij Svetoga pisma na Katoličkom sveučilištu u Lublinu, istodobno djelujući kao dušobrižnik u tamošnjem kapucinskom samostanu. Bio je čovjek duboke vjere, iznimne dobrote i velikoga duhovnog zračenja.
Nakon nacističke okupacije Poljske uslijedio je strahovit progon Katoličke Crkve. Gestapo je uhitio oca Floriana 25. siječnja 1940. zajedno s njegovom redovničkom subraćom te ga utamničio u dvorcu u Lublinu. Potom je 18. lipnja 1940. prebačen u logor Sachsenhausen, a 14. prosinca iste godine u zloglasni koncentracijski logor Dachau blizu Münchena, gdje je zaveden pod brojem 22738. U sabirnom logoru otac Florian postao je duhovni oslonac i tješitelj braće supatnika u bloku osuđenika na smrt. Zbog njegove nesebične ljubavi, vedrine i duhovne snage prozvali su ga duhovnim ocem i suncem logora. Nakon teške bolesti u ljeto 1942. premješten je među nemoćne. Dana 12. kolovoza 1942. odveden je takozvanim transportom invalida u dvorac Hartheim pokraj Linza te pogubljen otrovnim plinom.
Zajedno s njim slavi se blaženi Josip Straszewski, poljski dijecezanski svećenik koji je u istom vrtlogu ratnih razaranja i progona vjere podijelio sudbinu Kristova križa. Vjeran svome stadu i svećeničkomu pozivu, uhićen je i deportiran u Dachau, gdje je podvrgnut teškim mukama i usmrćen smrtonosnim plinom, darovavši svoj život za vjeru i ljudsko dostojanstvo.
Štovanje i zaštitništvo
Blaženoga Floriana Stępniaka i Josipa Straszewskoga proglasio je blaženima papa Ivan Pavao II. u Varšavi 13. lipnja 1999. godine, u skupini stotinu i osam poljskih mučenika Drugoga svjetskoga rata. Njihov liturgijski spomendan slavi se 12. kolovoza. Spomen na oca Floriana posebno se njeguje u Kapucinskom redu, a u rodnom selu Żdżary podignuto mu je spomen obilježje. Časte se kao uzori svećeničkoga služenja i utjelovljenje kršćanske nade usred logorskoga beznađa.
Isti dan, 12. kolovoza, slave se i
- Blažena Viktorija Díez y Bustos de Molina, djevica i mučenica 20. stoljeće
- Blaženi Antun Perulles Estivill, prezbiter i mučenik 20. stoljeće
- Blaženi Inocent XI., papa 17. stoljeće
- Blaženi Karlo Leisner, prezbiter i mučenik 20. stoljeće
- Blaženi Karlo Meehan (Mahoney), prezbiter i mučenik 17. stoljeće
- Blaženi Sebastijan Calvo Martínez, prezbiter, i pet drugova, mučenici 20. stoljeće
- Sveta Ivana Franciska Frémiot de Chantal, redovnica 17. stoljeće
- Sveti Euplo od Catanije, đakon i mučenik 4. stoljeće
- Sveti Herkulan od Brescie, biskup 6. stoljeće
- Sveti Muredah od Killale, biskup 6. stoljeće
- Blaženi Flavije Argüeso González, redovnik i mučenik 20. stoljeće
- Blaženi Petar Jarrige de la Morélie de Puyredon, prezbiter i mučenik 18. stoljeće
- Sveta Lelia, djevica 6. stoljeće
- Sveti Anicet i Fotije, mučenici 4. stoljeće
- Sveti Jakov Đỗ Mai Năm, prezbiter, Antun Nguyễn Đích i Mihael Nguyễn Huy Mỹ, mučenici 19. stoljeće
- Sveti Porkarije, opat, i mnogi monasi, mučenici 8. stoljeće