BLAŽENICA · DJEVICA I MUČENICA
Blažena Marija Restituta Kafka
- Spomendan
- 30. ožujka
- Razdoblje
- 20. stoljeće
Život
Blažena Marija Restituta Kafka, rođena kao Helena, došla je na svijet 1. svibnja 1894. u Husovicama pokraj Brna u Moravskoj, kao šesta kći postolara Antona Kafke i Marije rođene Stehlík. Kada su joj bile dvije godine, obitelj se preselila u Beč, u četvrt Brigittenau, gdje je odrasla među moravskim doseljenicima. U mladosti je radila kao kućna pomoćnica i prodavačica, a 1913. zaposlila se kao bolničarka u bečkoj gradskoj bolnici u Lainzu. Ondje je upoznala Franjevke kršćanske ljubavi te je u dvadesetoj godini stupila u njihovu družbu, uzevši redovničko ime Marija Restituta, prema ranokršćanskoj mučenici.
Nakon Prvoga svjetskog rata, 1919. godine premještena je u bolnicu u Mödling pokraj Beča, gdje je dugi niz godina radila kao vrhunska operacijska sestra. Pacijenti i liječnici cijenili su njezinu iznimnu stručnost, mirnoću, ali prije svega njezino neizmjerno kršćansko milosrđe i brigu za tjelesno i duhovno dobro svakoga bolesnika. Kada je nacionalsocijalistički režim 1938. pripojio Austriju, započeo je otvoren progon vjere i uklanjanje kršćanskih znamenja. Sestra Restituta hrabro je i javno ustala protiv bezbožne ideologije, nazivajući Hitlera luđakom i odbijajući šutjeti pred nepravdom. Kada su vlasti zapovjedile da se iz novoga bolničkog krila uklone raspela, sestra Restituta je to odlučno odbila, rekavši da križevi moraju ostati na zidovima bolesničkih soba.
Zbog nepokolebljive vjernosti Kristu prijavio ju je nacistički liječnik. Na Čistu srijedu, 18. veljače 1942., uhićena je od zloglasnoga Gestapa upravo na izlazu iz operacijske dvorane. Optužena je za vješanje križeva i raspačavanje proturežimskih pjesama te je 29. listopada 1942. osuđena na smrt pod optužbom za pomaganje neprijatelju i pripremu veleizdaje. Vlasti su joj ponudile pomilovanje ako napusti svoj red, što je s gnušanjem odbila. U tamnici je provela više od godinu dana čekajući smaknuće, neumorno tješeći druge zatvorenice i dijeleći s njima hranu. Iz tamnice je napisala: »Nije važno koliko smo daleko odvojeni od svega, nije važno što nam je oduzeto: vjeru koju nosimo u srcu nitko nam ne može uzeti. Tako gradimo oltar u vlastitom srcu«. Odrubljivanjem glave na giljotini pogubljena je 30. ožujka 1943. u Bečkom zemaljskom sudu.
Štovanje i zaštitništvo
Tijelo sestre Restitute nije predano njezinoj redovničkoj zajednici, već je pokopano u zajedničku anonimnu grobnicu u Beču. Papa Ivan Pavao II. proglasio ju je blaženom 21. lipnja 1998. tijekom posjeta Beču, kao prvu djevicu i mučenicu grada Beča. Njezin se spomendan u Crkvi slavi 30. ožujka. Mali križ koji je nosila na svom redovničkom pojasu čuva se kao dragocjena relikvija u bazilici svetoga Bartolomeja na otoku u Rimu, posvećenoj novim mučenicima dvadesetoga stoljeća. Prikazuje se u franjevačkom habitu s bolničkom pregačom i raspelom u ruci.
Isti dan, 30. ožujka, slave se i
- Blaženi Amadej IX. Savojski, vojvoda 15. stoljeće
- Blaženi Ludovik iz Casorije Palmentieri, prezbiter 19. stoljeće
- Sveti Antun Daveluy, biskup, Petar Aumaître, Martin Luka Huin, Josip Chang Chu-gi, Toma Son Cha-son i Petar Ch'oe Hyong, mučenici 19. stoljeće
- Sveti Domnin Solunski, mučenik 4. stoljeće
- Sveti Ivan Klimak, opat 7. stoljeće
- Sveti Leonardo Murialdo, prezbiter 19. stoljeće
- Sveti Regul (Rieul) od Senlisa, biskup 3. stoljeće
- Sveti Sekund iz Astija, mučenik 2. stoljeće
- Sveti Zosim od Sirakuze, biskup 7. stoljeće
- Sveta Osburga, opatica 11. stoljeće
- Sveti carigradski mučenici pod Konstancijem, mučenici 4. stoljeće
- Sveti Julijan Álvarez, prezbiter i mučenik 20. stoljeće
- Sveti Klinije, opat 11. stoljeće
- Sveti Petar Regalado, prezbiter 15. stoljeće