Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 20. stoljeće › Životopisi › Sveti Josip Freinademetz

Sveti Josip Freinademetz
Klikni za povećanje
×
Sveti Josip Freinademetz
Sveti Josip Freinademetz. Izvor slike: Wikimedia Commons

SVETAC · PREZBITER

Sveti Josip Freinademetz

Spomendan
28. siječnja
Razdoblje
20. stoljeće
Smrt
1908.

Život

Sveti Josip Freinademetz rodio se 15. travnja 1852. godine u selu Oies u dolini Val Badia na južnom Tirolu, u tadašnjem Austrijskom Carstvu, u siromašnoj ladinskoj obitelji Giovanmattije i Anne Marije. Kršten je pod imenom Ujöp, što je ladinski oblik imena Josip. Odrastao je u skromnom seoskom domu prožetom dubokom i jednostavnom kršćanskom pobožnošću.

Nakon osnovne škole u Badiji i Bressanoneu, pohađao je gimnaziju kod redovnika augustinaca u opatiji Novacella. Potom je stupio u veliko sjemenište u Bressanoneu kako bi se pripremio za svećeništvo. Za svećenika je zaređen 25. srpnja 1875. godine te je postavljen za kapelana u mjestu San Martino in Badia. Iako je bio omiljen među vjernicima i uspješno poučavao u školi, u njegovu je srcu neprestano gorio poziv za prekomorske misije.

Uz dopuštenje roditelja i mjesnoga biskupa, u kolovozu 1878. godine uputio se u Steyl u Nizozemskoj, gdje je stupio u novoutemeljenu Družbu Božje Riječi (verbite) pod vodstvom svetoga Arnolda Janssena. Dana 2. ožujka 1879. godine papa Leon XIII. podijelio mu je u Rimu misijski križ, te je s ocem Ivanom Baptistom Anzerom isplovio prema Kini. Nakon pripremnoga boravka u Hong Kongu, u srpnju 1881. godine stigli su u dodijeljenu im misiju u južnom Shandongu, prostranoj pokrajini s više od dvanaest milijuna stanovnika u kojoj je tada živjelo jedva stotinjak krštenih katolika.

Prve godine u Kini bile su ispunjene neizmjernim poteškoćama: teškim učenjem jezika, siromaštvom, nepovjerenjem i otvorenom netrpeljivošću pučanstva prema strancima. Otac Josip je bio progonjen, zlostavljan i izvrgavan porugama, no sve je podnosio s evanđeoskom blagošću govoreći da misijski život ne smatra žrtvom, nego najvećom milošću koju mu je Bog mogao darovati. Svoje je redovničke doživotne zavjete položio 15. kolovoza 1886. godine.

Potpuno se posvetio kineskom narodu, preuzevši njihove običaje, način odijevanja i prehrane. Kineski su ga vjernici s poštovanjem zvali Fu Shenfu, što znači »svećenik sreće«. Shvatio je neprocjenjivu važnost vjernika laika u naviještanju vjere, pa je svesrdno odgajao i poučavao domaće katehete, za koje je napisao i katekizam na kineskom jeziku. Također se neumorno trudio oko duhovne i teološke formacije domaćih kineskih svećenika, tražeći za njih punu jednakost s europskim misionarima. Više je puta obnašao službu provikara i upravitelja apostolskoga vikarijata, no ponizno je odbio biskupsku čast kako bi ostao jednostavan sluga među narodom.

Tijekom krvavoga Boksačkog ustanka odbio je napustiti svoju misiju i potražiti sigurnost pod zaštitom zapadnih vojski, ostavši nepokolebljivo uz svoje stado. Obolio je od tuberkuloze i laringitisa, no nastavio je neumorno djelovati. Kada je krajem 1907. godine pokrajinu zahvatila teška epidemija tifusa, otac Josip je danonoćno njegovao i sakramentima tješio oboljele, sve dok se i sam nije zarazio. Preminuo je u gradu Daijiazhuangu 28. siječnja 1908. godine, u pedeset i šestoj godini života, ostavivši iza sebe želju da počiva na kineskom tlu među svojim ljubljenim Kinezima.

Štovanje i zaštitništvo

Josipa Freinademetza blaženim je proglasio papa Pavao VI. 19. listopada 1975. godine, a svetim papa Ivan Pavao II. 5. listopada 2003. godine na Trgu svetoga Petra u Rimu, zajedno s utemeljiteljem svoje družbe svetim Arnoldom Janssenom i svetim Danijelom Combonijem. Njegov liturgijski spomendan u Rimskom martirologiju slavi se 28. siječnja, na dan njegova rođenja za nebo. Njegov grob u Daijiazhuangu u Kini postao je mjesto hodočašća, a njegova rodna kuća u Oiesu u južnom Tirolu pretvorena je u svetište i hodočasničko središte s kapelom. U sakralnoj umjetnosti prikazuje se u kineskoj tradicionalnoj odjeći s dugom bradom, držeći križ i evanđelje u rukama.

Isti dan, 28. siječnja, slave se i