Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 20. stoljeće › Životopisi › Blaženi Kontard Ferrini

Blaženi Kontard Ferrini
Klikni za povećanje
×
Blaženi Kontard Ferrini
Blaženi Kontard Ferrini. Izvor slike: Wikimedia Commons

BLAŽENIK · LAIK

Blaženi Kontard Ferrini

Spomendan
17. listopada
Razdoblje
20. stoljeće
Smrt
1902.

Život

Blaženi Kontard Ferrini, u talijanskom narodu poznat kao Contardo Ferrini, rođen je 5. travnja 1859. u Milanu, u obitelji profesora matematike Rinalda Ferrinija i majke Luigije rođene Buccellati. Kršten je na istom krsnom studencu u Milanu na kojem je kršten i Frédéric Ozanam. Bio je iznimno bistro dijete te je od oca zarana naučio strane jezike i klasične nauke. Zbog njegove djetinje pobožnosti i ljubavi prema svetohraništu prijatelji su ga zvali svetim Alojzijem. U dobi od sedamnaest godina upisao je studij prava na Sveučilištu u Paviji, gdje je živio u kolegiju Borromeo. Sa samo dvadeset i jednu godinu postigao je doktorat prava s izvrsnom radnjom o kaznenom pravu u Homerovim epovima.

Kao stipendist usavršavao se dvije godine na sveučilištu u Berlinu proučavajući rimsko-bizantsko pravo. Vrativši se u domovinu, postao je sveučilišni profesor u dobi od dvadeset i šest godina, predajući rimsko pravo u Messini, Modeni i Paviji. Bio je međunarodno priznati pravni stručnjak čija su djela o rimskom pravu postavila temelje moderne pravne povijesti. U vremenu kada je među sveučilišnim profesorima vladao izraziti antiklerikalizam i ateizam, Kontard je bez ustručavanja javno živio svoju katoličku vjeru.

Dne 6. siječnja 1886. stupio je u Treći red svetoga Franje, položivši privatni zavjet čistoće i posvećenja Bogu u svijetu. Bio je revan član Udruge svetoga Vinka Paulskoga, obilazeći najbjednije siromahe i dijeleći im pomoć. Od 1895. do 1898. služio je kao gradski vijećnik u Milanu, boreći se za socijalnu pravdu i kršćanske vrijednosti. Svojim je studentima bio ne samo profesor nego i duhovni uzor, pokazujući da se vrhunska znanost i duboka svetost savršeno nadopunjuju. U jesen 1902. povukao se na odmor u ladanjsku kuću u selu Suna na obali jezera Maggiore pokraj Verbanije. Ondje se zarazio trbušnim tifusom te je preminuo 17. listopada 1902. godine, u četrdeset i trećoj godini života.

Čuda

Gospodin je proslavio blaženoga Kontarda Ferrinija mnogim čudesnim uslišanjima. Za njegovu beatifikaciju Sveta Stolica priznala je dva velika čuda. Prvo je bilo trenutno i potpuno ozdravljenje dječaka Luigija Valentinija 1925. godine od Pottove bolesti kralježnice i poprečnoga mijelitisa. Drugo čudo dogodilo se u slučaju dječaka Edoarda Granettija, koji je zadobio teški prijelom baze lubanje s nagnječenjem mozga, a nakon molitve Kontardu Ferriniju potpuno je i trajno ozdravio bez ikakvih posljedica.

Štovanje i zaštitništvo

Liturgijski spomendan blaženoga Kontarda Ferrinija slavi se 17. listopada, na dan njegova prijelaza u vječnost, dok ga franjevački red i pavijska biskupija spominju i u studenome. Papa Pio X. pokrenuo je njegov postupak, papa Pio XI. proglasio ga je časnim slugom Božjim 8. veljače 1931., a papa Pio XII. uzdignuo ga je na čast oltara 13. travnja 1947. godine u bazilici svetoga Petra u Rimu. Njegovi posmrtni ostaci počivaju u kripti kapele Katoličkoga sveučilišta Presvetoga Srca u Milanu, čijim se pretečom i duhovnim utemeljiteljem smatra, dok mu se srce čuva u župnoj crkvi u Suni. U umjetnosti se prikazuje u građanskom profesorskom odijelu s knjigom pravnih zakona u ruci i pogledom usmjerenim prema raspelu.

Isti dan, 17. listopada, slave se i