BLAŽENIK · BISKUP I MUČENIK
Blaženi Nikola Čarneckyj
- Spomendan
- 2. travnja
- Razdoblje
- 20. stoljeće
- Smrt
- 1959.
Život
Blaženi Nikola Čarneckyj rođen je 14. prosinca 1884. u selu Semakivci u zapadnoj Ukrajini, kao najstarije od devetero djece Aleksandra i Paraskeve Čarnecki. Želeći postati svećenik, sa samo osamnaest godina poslan je na studij u Papinski ukrajinski kolegij u Rim. Za svećenika ga je 2. listopada 1909. zaredio biskup Grigorij Homišin. U Rimu je postigao doktorat iz teologije, a nakon povratka u domovinu predavao je dogmatiku i filozofiju u bogosloviji u Stanislavivu punih devet godina.
Težeći strožem redovničkom životu, 1919. stupio je u novicijat redemptorista bizantskoga obreda pokraj Lavova. Od 1926. vodio je misiju u Voliniji, neumorno radeći na pomirenju i zbližavanju katoličkih i pravoslavnih vjernika. Papa Pio XI. imenovao ga je 16. siječnja 1931. naslovnim biskupom Lebeda i apostolskim vizitatorom za vjernike bizantskoga obreda u Voliniji i Podlahiji. Posvećen je u Rimu 2. veljače 1931. godine. Godine 1932. sudjelovao je na Međunarodnom euharistijskom kongresu u Dublinu, slaveći božansku liturgiju. Nakon sovjetske okupacije Ukrajine i zabrane Grkokatoličke Crkve, uhićen je 11. travnja 1945. pod lažnom optužbom za suradnju s Vatikanom. Osuđen je na dugogodišnji prisilni rad te je jedanaest godina proveo u oko trideset različitih sovjetskih zatvora i sibirskih gulaga, podnoseći više od 600 sati okrutnih ispitivanja i mučenja. Sve je patnje podnosio s neizmjernom blagošću i mirom. Kada su ga vlasti 1956. otpustile kao umirućega, čudesno se djelomično oporavio te je u Lavovu u ilegali tajno pripremao i redio nove svećenike. Preminuo je u Lavovu 2. travnja 1959. u dobi od 74 godine.
Čuda
Vjernici su biskupa Čarneckog još za života smatrali svecem, a nakon njegova preminuća na njegovu grobu u Lavovu zabilježena su brojna uslišanja i ozdravljenja po njegovu zagovoru.
Štovanje i zaštitništvo
Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim i mučenikom 27. lipnja 2001. u Lavovu na blagdan Majke Božje od Neprestane Pomoći. Spomendan mu se slavi 2. travnja.
Njegovi posmrtni ostaci svečano su 2002. preneseni u crkvu svetoga Jozafata u Lavovu, kamo hodočaste tisuće vjernika. Prikazuje se u biskupskom ruhu istočnoga obreda s omoforom, prsnim križem i evanđeljem.
Isti dan, 2. travnja, slave se i
- Blažena Elizabeta Vendramini, djevica 19. stoljeće
- Blažena Marija od svetog Josipa Alvarado, djevica 20. stoljeće
- Blaženi Didak Alojzije de San Vitores, prezbiter, i Petar Calungsod, mučenici 17. stoljeće
- Blaženi Franjo Coll Guitart, prezbiter 19. stoljeće
- Blaženi Leopold iz Gaichea, prezbiter 19. stoljeće
- Sveta Teodozija Tirska, djevica i mučenica 4. stoljeće
- Sveti Abundije od Coma, biskup 5. stoljeće
- Sveti Apijan Cezarejski, mučenik 4. stoljeće
- Sveti Dominik Tước, prezbiter i mučenik 19. stoljeće
- Sveti Eustazije od Luxeuila, opat 7. stoljeće
- Sveti Franjo Paulski, pustinjak 16. stoljeće
- Sveti Nicetije od Lyona, biskup 6. stoljeće
- Sveti Viktor od Capue, biskup 6. stoljeće
- Blaženi Vilim Apor, biskup i mučenik 20. stoljeće
- Sveti Ivan Paine, prezbiter i mučenik 16. stoljeće