Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 20. stoljeće › Životopisi › Blažena Marija Leonija Paradis

BLAŽENICA · DJEVICA

Blažena Marija Leonija Paradis

Spomendan
3. svibnja
Razdoblje
20. stoljeće

Život

Sveta Marija Leonija Paradis, krsnim imenom Alodie-Virginie, rođena je 12. svibnja 1840. godine u L'Acadie u pokrajini Quebec u Kanadi, kao jedina kći od šestero djece u obitelji Josepha Paradisa i Émilie Grégoire. Školovala se u internatu sestara Naše Gospe u Montrealu. Već u dobi od četrnaest godina, 21. veljače 1854., stupila je u Družbu marianitki Svetoga Križa u Saint-Laurentu. Unatoč krhku zdravlju položila je redovničke zavjete 22. kolovoza 1857. godine i uzela ime Marija od svete Leonije. Nekoliko je godina poučavala u Montrealu, a 1862. godine poslana je u župu svetoga Vinka Paulskoga u New York, gdje je radila u sirotištu i školi za siromašnu djecu. Godine 1870. prešla je u samostan u Indiani poučavajući mlade sestre francuskom jeziku i ručnom radu.

Godine 1874. imenovana je magistrom novakinja na kolegiju Saint-Joseph u Memramcooku u New Brunswicku, gdje je ustanovi bila prijeko potrebna pomoć u vođenju domaćinstva i kuhinje. Prepoznavši u tome poseban Božji poziv na služenje svećenicima i odgojiteljima, majka Leonija utemeljila je 31. svibnja 1880. godine novu redovničku zajednicu: Kongregaciju Malih sestara Svete Obitelji. Svrha ove družbe bila je pružanje duhovne i materijalne pomoći svećenicima, sjemeništima i katoličkim kolegijima kroz brigu za domaćinstvo, kuhinju i svagdanji život, po uzoru na skroviti život Svete Obitelji u Nazaretu.

Nakon početnih poteškoća i odbijanja mjesnoga biskupa, biskup Sherbrookea Paul LaRocque prihvatio je majku Leoniju i njezine sestre u svoju biskupiju te im 26. siječnja 1896. dao kanonsko odobrenje. Zajednica se brzo širila, a majka Leonija otvorila je trideset i osam zajednica diljem Kanade i Sjedinjenih Američkih Država. Papa Pio X. oslobodio ju je 1905. godine obveza prema bivšoj družbi kako bi se posve posvetila novoj kongregaciji. Oboljela je od zloćudnoga raka, no svoje je patnje nosila s predanjem i radošću. Ujutro na dan svoje smrti primila je odobrenje pravila svoje družbe, a preminula je iznenada, okrijepljena sakramentima, 3. svibnja 1912. godine u Sherbrookeu. Posvjedočila je riječi Svetoga pisma: »Jer Sin Čovječji nije došao da bude služen, nego da služi« (Mk 10,45Jer ni Sin Čovječji nije došao da bude služen, nego da služi i život svoj dade kao otkupninu za mnoge.”).

Čuda

Crkva je u postupku njezina proglašenja svetom priznala dva izvanredna čuda ozdravljenja po njezinu zagovoru. Prvo čudo, priznato za beatifikaciju, bilo je čudesno ozdravljenje žene oboljele od teške bolesti. Drugo čudo, odobreno za njezinu kanonizaciju 2024. godine, dogodilo se u Saint-Jean-sur-Richelieuu nad novorođenom djevojčicom rođenom prije vremena 9. studenoga 1986. godine, koja je pretrpjela tešku perinatalnu asfiksiju s otkazivanjem više organa i encefalopatijom, te je medicinski bila bez nade u preživljavanje. Nakon usrdnih molitvi majci Leoniji Paradis, djevojčica je potpuno i trajno ozdravila.

Štovanje i zaštitništvo

Papa Ivan Pavao II. proglasio ju je blaženom 11. rujna 1984. godine u Montrealu prigodom svoga apostolskoga pohoda Kanadi. Svetom ju je proglasio papa Franjo 20. listopada 2024. godine na Trgu svetoga Petra u Rimu. Njezin se grob, koji se nekada nalazio u samostanu matici, od 31. svibnja 2017. godine nalazi u bazilici-katedrali svetoga Mihaela u Sherbrookeu. Liturgijski spomendan slavi se 3. svibnja, na dan njezina rođenja za nebo. U ikonografiji se prikazuje u habitu Malih sestara Svete Obitelji s raspelom na prsima i medaljonom Svete Obitelji.

Isti dan, 3. svibnja, slave se i