BLAŽENICA · DJEVICA
Blažena Josipa Vannini
- Spomendan
- 23. veljače
- Razdoblje
- 20. stoljeće
- Smrt
- 1911.
Život
Sveta Josipa Vannini, krsnim imenom Giuditta Adelaide Agata, rođena je u Rimu 7. srpnja 1859. godine u skromnoj obitelji kuhara Angela i majke Annunziate Papi. Već s četiri godine ostala je bez oca, a tri godine kasnije umrla joj je i majka. Troje siročadi bilo je razdvojeno, pa je sedmogodišnja Giuditta povjerena sestrama milosrdnicama svetoga Vinka Paulskoga u sirotištu Torlonia u Rimu. Ondje je primila prvu svetu pričest i potvrdu te stekla diplomu učiteljice u dječjem vrtiću.
Osjećajući snažan Božji poziv na posvećeni život, 1883. godine stupila je u novicijat sestara milosrdnica u Sieni, no zbog teške bolesti morala se vratiti u Rim. Kada je 1888. godine ponovno pokušala nastaviti formaciju, zajednica ju je proglasila neprikladnom zbog krhkoga zdravlja. Iako duboko ražalošćena, Giuditta nije gubila pouzdanje u Božju providnost. Prekretnica se dogodila 17. prosinca 1891. godine tijekom duhovnih vježbi u Rimu, kada je u ispovjedaonici zatražila savjet od kamilsloga svećenika, blaženoga Luigija Tezze. Otac Tezza tražio je suradnicu za osnutak ženske redovničke zajednice posvećene brizi za bolesnike prema duhu svetoga Kamila de Lellisa.
Giuditta je nakon molitve i razlučivanja spremno prihvatila poziv te je 2. veljače 1892. godine u Rimu započela zajednički život s još dvjema djevojkama. Dana 19. ožujka iste godine obukla je redovnički habit s karakterističnim crvenim križem svetoga Kamila i uzela ime sestra Josipa, postavši prva poglavarica nove zajednice Kćeri svetoga Kamila. Svrha kongregacije bila je cjelovito tjelesno i duhovno služenje bolesnicima u bolnicama i u njihovim domovima.
Početak družbe bio je obilježen teškim kušnjama, krajnjim siromaštvom i nerazumijevanjem crkvenih vlasti. Uslijed zlonamjernih kleveta kardinal vikar je ocu Tezzi zabranio pristup zajednici te ga 1900. godine poslao u daleki Peru, pa je sav teret upravljanja pao na majku Josipu. Unatoč stalnoj srčanoj slabosti, majka Josipa je s nesalomljivom hrabrošću vodila družbu, otvarajući nove bolnice i zajednice u Italiji, Francuskoj, Belgiji i Argentini. Kardinal vikar Pietro Respighi konačno je 21. lipnja 1909. godine potvrdio njezinu družbu dekretom biskupijskoga prava.
Iscrpljena neumornim radom i teškom bolešću srca, majka Josipa morala je leći u postelju krajem 1910. godine. Podnoseći svoje patnje s potpunim mirom i predanjem u ruke Božje, preminula je sveto u Rimu u večernjim satima 23. veljače 1911. godine, u pedeset i prvoj godini života.
Čuda
Za njezinu beatifikaciju priznato je čudesno ozdravljenje gospođe Olge Nuñez iz Buenos Airesa u Argentini. Bolesnica je patila od zloćudnoga melanoma s metastazama na mozgu, što je uzrokovalo potpunu oduzetost i dovelo je pred samu smrt. Nakon što su sestre kamilijanke na nju položile relikviju majke Josipe Vannini i započele usrdnu devetnicu, bolesnica je iznenada i potpuno ozdravila, a nalazi su pokazali potpuni nestanak tumora, što je liječnička komisija proglasila znanstveno neobjašnjivim.
U postupku kanonizacije ispitan je i priznat čudesan događaj koji se zbio 19. kolovoza 2007. godine u Sinopu u Brazilu. Građevinski radnik Arno Celson Klauck pao je s visine od deset metara u okno dizala. Tijekom pada radnik je naglas zazvao svetu Josipu Vannini, te je nakon pada pronađen posve neozlijeđen, bez ijednoga prijeloma ili unutarnje povrede, što su vještaci ocijenili tehnički i medicinski neobjašnjivim čudom.
Štovanje i zaštitništvo
Josipu Vannini blaženom je proglasio papa Ivan Pavao II. 16. listopada 1994. godine, a svetom papa Franjo 13. listopada 2019. godine na Trgu svetoga Petra u Rimu. Njezin liturgijski spomendan u Rimskom martirologiju slavi se 23. veljače, na dan njezina rođenja za nebo. Njezini posmrtni ostaci počivaju u kapeli kuće matice Kćeri svetoga Kamila u Grottaferrati pokraj Rima. Prikazuje se u crnom redovničkom habitu s velikim crvenim križem na prsima, držeći raspelo u ruci i poslužujući bolesnike.
Isti dan, 23. veljače, slave se i
- Blažena Rafaela Ybarra de Vilallonga, majka obitelji 19. stoljeće
- Blaženi Vincent Frelichowski, prezbiter i mučenik 20. stoljeće
- Sveta Milburga od Wenlocka, opatica 8. stoljeće
- Sveti Polikarp, biskup i mučenik 2. stoljeće
- Sveti Willigis od Mainza, biskup 11. stoljeće
- Blaženi Ljudevit Mzyk, prezbiter i mučenik 20. stoljeće
- Blaženi Nikola Tabouillot, prezbiter i mučenik 18. stoljeće
- Sveti Ivan Žetelac, redovnik 11. stoljeće
- Sveti Siner (Siren), mučenik 4. stoljeće