Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 20. stoljeće › Životopisi › Blažena Boleslava Marija Lament

Blažena Boleslava Marija Lament
Klikni za povećanje
×
Blažena Boleslava Marija Lament
Blažena Boleslava Marija Lament. Izvor slike: Wikimedia Commons

BLAŽENICA · DJEVICA

Blažena Boleslava Marija Lament

Spomendan
29. siječnja
Razdoblje
20. stoljeće
Smrt
1946.

Život

Blažena Boleslava Marija Lament rođena je 3. srpnja 1862. godine u Łowiczu u Poljskoj, kao najstarije od osmero djece u zanatlijskoj obitelji Marcina Lamenta i Lucije rođene Cyganowske. Nakon što je troje njezine mlađe braće i sestara umrlo u djetinjstvu, u njezinu se srcu razvila duboka sućut prema ljudskoj boli. Završila je rusku višu školu sa zlatnom medaljom, a u Varšavi je stekla zvanje vrsne krojačice. Vrativši se u Łowicz, otvorila je krojački salon sa sestrom Stanislavom.

Godine 1884. stupila je u Družbu sestara franjevki od Svete Obitelji, koju je utemeljio sveti Zygmunt Szczęsny Feliński radi odgoja siromašnih djevojčica. Ondje je poučavala u školama u Varšavi, Sankt Peterburgu i Odesi. No, 1892. godine, proživljavajući duhovno preispitivanje poziva, napustila je zajednicu i vratila se kući. Nakon očeve smrti od kolere 1894. godine preuzela je materijalnu skrb za majku i obitelj. U Varšavi se uključila u karitativni rad za beskućnike koji je vodio blaženi Honorat Koźmiński, njezin duhovni vođa. Kada joj je 1900. godine iznenada preminuo brat bogoslov Stefano, Boleslava je pred njegovim odrom obnovila zavjet da će se posve posvetiti redovničkom životu.

U listopadu 1905. godine u Mogiljevu u Bjelorusiji, uz pomoć isusovca Felicjana Wiercińskoga, osnovala je novu redovničku zajednicu, Družbu sestara misionarki Svete Obitelji, sa zadaćom odgoja siromašnih i promicanja jedinstva kršćana. Godine 1907. preselila se u Sankt Peterburg, gdje je vodila škole, sirotišta i internate za djecu radnika. Nakon izbijanja Oktobarske revolucije 1917. godine i boljševičkoga progona Crkve, sestre su 1921. godine morale napustiti Rusiju i prijeći u Poljsku, nastanivši se u Chełmnu.

Družba je brzo rasla i otvarala nove domove u Varšavi, Pinsku, Vilniusu i Białystoku. Majka Boleslava promicala je duh ekumenizma, učeći sestre da s ljubavlju i poštovanjem prilaze pravoslavnoj braći. Tijekom Drugoga svjetskoga rata i dvostruke okupacije Poljske sestre su vodile tajne pučke škole pripremajući djecu za sakramente. Majka Lament je od 1941. godine bila prikovana za bolesničku postelju uslijed teške uzetosti. Sve je bolove podnosila u potpunoj tišini i molitvi za jedinstvo Crkve. Preminula je sveto u Białystoku 29. siječnja 1946. godine u osamdeset i četvrtoj godini života.

Čuda

Sveti život majke Boleslave bio je popraćen bogatim plodovima djelatne ljubavi, a njezin zagovor na nebu potvrđen je čudesnim uslišanjima. Za postupak njezine beatifikacije Crkva je detaljno ispitala čudo ozdravljenja koje se dogodilo po njezinu zagovoru. Liječnička komisija Kongregacije za kauze svetaca potvrdila je 21. ožujka 1991. godine da je trenutno, potpuno i trajno ozdravljenje bolesnika od teške i smrtonosne bolesti bilo znanstveno neobjašnjivo, a teolozi su potvrdili da je posrijedi nadnaravni zahvat Božji izmoljen po zagovoru časne službenice Božje Boleslave Lament.

Štovanje i zaštitništvo

Postupak za beatifikaciju otvoren je 1975. godine pod papom Pavlom VI.. Papa Ivan Pavao II. potvrdio je junački stupanj njezinih kršćanskih kreposti 22. siječnja 1991. godine, proglasivši je časnom službenicom Božjom. Isti ju je papa svečano proglasio blaženom 5. lipnja 1991. godine u Białystoku, tijekom svoga apostolskog pohoda Poljskoj.

Njezini zemaljski ostaci počivaju pod crkvom svetog Antuna uz samostan u Ratowu u Mazoviji. Njezin se liturgijski spomendan slavi 29. siječnja, na dan njezina preminuća. U kršćanskoj umjetnosti prikazuje se u crnom redovničkom habitu svoje družbe s bijelim ovratnikom i križem na prsima, s raspelom u ruci ili s pogledom upravljenim prema Presvetom Oltarskom Sakramentu.

Isti dan, 29. siječnja, slave se i