BLAŽENIK · OTAC OBITELJI I MUČENIK
Blaženi Nikola Gross
- Spomendan
- 15. siječnja
- Razdoblje
- 20. stoljeće
- Smrt
- 1945.
Život
Blaženi Nikola Gross, rođen kao Nikolaus Groß 30. rujna 1898. godine u mjestu Niederwenigern kod Hattingena u Ruhrskoj oblasti u Njemačkoj, bio je sin kovača u rudniku ugljena. Kršten je 2. listopada, a nakon završene pučke škole radio je najprije kao brusač u valjaonici, a od 1915. do 1920. godine kao rudar pod zemljom. Već u mladosti priključio se Kršćanskom sindikatu rudara i katoličkim radničkim pokretima. Obrazovao se na večernjim tečajevima te je 1920. godine napustio rudnik i preuzeo tajničku službu u sindikatu radnika u Oberhausenu i Essenu. Dana 24. svibnja 1923. godine oženio se Elisabeth Koch, s kojom je živio u skladnom kršćanskom braku podigavši sedmero djece.
Godine 1927. postao je urednik, a 1929. glavni urednik lista »Westdeutsche Arbeiterzeitung«, glasila Pokreta katoličkih radnika (KAB). Kao plodan novinar i sindikalni vođa, Gross se neumorno borio za socijalnu pravdu i dostojanstvo radnika na temelju socijalnoga nauka Crkve. Vrlo rano uočio je pogubnost nacionalsocijalizma te je već 1930. godine hrabro napisao da kršćanski radnici odlučno i jasno odbacuju nacizam, ističući da se »Bogu treba pokoravati većma negoli ljudima« i da je građanski neposluh dužnost kada vlast traži nešto protivno Božjem zakonu.
Nakon dolaska Hitlera na vlast njegov je list više puta zabranjivan, a 1938. godine i konačno ukinut. Unatoč stalnim policijskim pretresima i ispitivanjima, Gross je nastavio tajno izdavati podzemne letke i brošure. U Kölnskom krugu, okupljenom oko zdanja Kettelerhaus, s kršćanskim političarima i sindikalistima raspravljao je o obnovi poretka i pravedne države nakon pada totalitarizma. Nakon neuspjeloga atentata na Hitlera u srpnju 1944. godine, premda sam nije sudjelovao u oružanoj uroti, uhićen je 12. kolovoza 1944. godine. Zatočen u logoru Ravensbrück, a potom u berlinskom zatvoru Tegel, podvrgnut je okrutnim mučenjima koja su mu teško unakazila ruke.
Pred zloglasnim nacističkim Narodnim sudom pod predsjedanjem Rolanda Freislera, Nikolaus Gross osuđen je na smrt 15. siječnja 1945. godine jedino zbog svoje nepokolebljive vjernosti kršćanskim načelima. U jutarnjim satima 23. siječnja 1945. godine obješen je u zatvoru Plötzensee u Berlinu. Njegovo je tijelo spaljeno, a pepeo razasut na poljima gradske kanalizacije kako bi se uništio svaki trag njegova groba. Svojoj je supruzi neposredno prije smaknuća uputio dirljivo oproštajno pismo puno kršćanskoga mira i pouzdanja u nebo.
Štovanje i zaštitništvo
Postupak za proglašenje blaženim otvoren je u Essenskoj biskupiji. Papa Ivan Pavao II. potvrdio je 7. srpnja 2001. godine da je Nikolaus Gross ubijen iz mržnje prema vjeri (in odium fidei) te ga je svečano beatificirao 7. listopada 2001. godine na Trgu svetoga Petra u Rimu.
Njegov se liturgijski spomendan slavi 15. siječnja, na dan izricanja njegove smrtne presude (u pojedinim se krajevima spominje i na dan mučeništva 23. siječnja). U rodnom Niederwenigernu uređen je muzej posvećen njegovu životu, a brojne škole, ulice i crkvene dvorane u Njemačkoj nose njegovo ime. U umjetnosti se prikazuje u građanskom odijelu svoga doba s radničkim novinama u ruci, s obiteljskim raspelom i palmom mučeništva.
Isti dan, 15. siječnja, slave se i
- Blaženi Anđeo iz Gualdo Tadina, pustinjak 14. stoljeće
- Blaženi Petar de Castelnau, prezbiter i mučenik 13. stoljeće
- Sveta Ita, djevica 6. stoljeće
- Sveti Arnold Janssen, prezbiter 20. stoljeće
- Sveti Arsenije iz Arma, pustinjak 10. stoljeće
- Sveti Bonit od Clermont-Ferranda, biskup 8. stoljeće
- Sveti Franjo Fernández de Capillas, prezbiter i mučenik 17. stoljeće
- Sveti Mauro, opat 6. stoljeće
- Sveti Romedije, anahoret 4. stoljeće
- Blaženi Jakov Milostinjar, laik 14. stoljeće
- Sveta Sekundina, djevica i mučenica 3. stoljeće
- Sveta Tarsikija, djevica i mučenica 6. stoljeće
- Sveti Ablebert (Emebert), biskup 7. stoljeće
- Sveti Ivan Kalibit, pustinjak 5. stoljeće
- Sveti Malard od Chartresa, biskup 7. stoljeće
- Sveti Prob od Rietija, biskup 6. stoljeće