SVETAC · PREZBITER
Sveti Jeronim Emiliani
- Spomendan
- 8. veljače
- Razdoblje
- 20. stoljeće
Život
Sveti Jeronim Emiliani (Girolamo Emiliani, u puku zvan Miani) rođen je 1486. godine u Veneciji, u uglednoj patricijskoj obitelji senatora Angela Mianija i Eleonore Morosini. Nakon rane očeve smrti, Jeronim je u mladosti vodio raspušten i nagao život, tražeći slavu u vojničkoj službi mletačke vojske. Godine 1508. povjerena mu je obrana utvrde Castelnuovo di Quero u brdima Trevisa protiv udruženih snaga Cambrajske lige. Nakon hrabre obrane utvrda je pala, a Jeronim je zarobljen, okovan teškim lancima i bačen u vlažnu podzemnu tamnicu. U toj tami i životnoj nemoći doživio je duboko duhovno obraćenje, zavapivši Majci Božjoj za pomoć i obećavši da će posve promijeniti svoj grešni život.
Bogorodica mu je čudesno pritekla u pomoć: okovi su spali s njegovih ruku, tamnička su se vrata otvorila te je neopažen prošao kroz neprijateljske straže. Ispunivši svoj zavjet, smjesta je pošao u svetište Gospe u Trevisu i na oltar položio svoje teške zatvorske lance kao trajni znak zahvalnosti za spasenje duše i tijela. Vrativši se u Veneciju, prihvatio je službu podestà u Castelnuovu, no ubrzo se vratio kako bi preuzeo odgoj svojih nećaka siročadi. U njemu se rasplamsala žarka ljubav prema Bogu i djelima milosrđa, pa je slobodno vrijeme provodio u proučavanju Svetoga pisma i teologije te u dvorjenju bolesnika u bolnicama. Kada su 1528. godine Veneciju i sjevernu Italiju poharale strašna glad i kuga, Jeronim je prodao sav svoj imetak i posvetio se brizi za stotine napuštene djece koja su ostala bez roditelja.
Unajmio je kuću uz crkvu svete Ruže u Veneciji i u njoj okupio nezbrinutu siročad, brinući se za njihovu hranu, odjeću i vjerski odgoj. Bio je istinski začetnik novoga odgojnog pristupa: utemeljio je prve obrtničke radionice gdje su dječaci pod vodstvom majstora učili poštene zanate kako bi pošteno zarađivali svoj kruh. Upravljao je Bolnicom za neizlječive bolesnike koju je osnovao sveti Kajetan Tijenski, a potom je gradio sirotišta i bolnice u Veroni, Bresciji, Bergamu, Comu i Paviji, kao i prvo utočište za pokajane posrnule žene u Bergamu. Godine 1532., zajedno sa svećenicima Alessandrom Besuziom i Agostinom Barisom, utemeljio je u skrovitom planinskom selu Somaschi pokraj Bergama novu redovničku zajednicu, Regularne klerike iz Somasche (somaske). Svojoj je subraći propisao pravilo utemeljeno na evanđeoskom siromaštvu, radu i neumornoj brizi za siročad i siromahe. Prilikom dvorjenja kuge u Bergamu i sam se zarazio tom smrtonosnom bolešću. Okružen svojom duhovnom djecom, blago je preminuo u Gospodinu u Somaschi 8. veljače 1537. godine, položivši život iz ljubavi prema bližnjima.
Čuda
Sveti Jeronim Emiliani bio je obdaren čudesnim darovima još za života. Pored čudesnoga oslobođenja iz okova po zagovoru Blažene Djevice Marije, predaja bilježi da je u vrijeme teške suše u Somaschi udario štapom o suhu stijenu iz koje je smjesta potekao obilan izvor pitke vode koji i danas teče. Kada je u sirotištima ponestajalo kruha za stotine gladne djece, Jeronim bi pao na koljena i molio, a kruh bi se u spremištima čudesno umnažao. Nakon njegove smrti zabilježena su brojna ozdravljenja bolesnika i djece po njegovu zagovoru pred prijestoljem Božjim.
Štovanje i zaštitništvo
Tijelo svetoga Jeronima Emilianija počiva u svetištu u Somaschi pokraj Vercuraga u Lombardiji, kamo hodočaste mnogi štovatelji. Papa Benedikt XIV. proglasio ga je blaženim 1747., a papa Klement XIII. svetim 1767. godine. Papa Pio XI. proglasio ga je 1928. nebeskim zaštitnikom siročadi i napuštene mladeži. Njegov liturgijski spomendan slavi se 8. veljače. U sakralnoj umjetnosti prikazuje se s lancima i ključevima u ruci, u okruženju siromašne djece kojoj dijeli kruh, ili kako kleči pred likom Majke Božje.
Isti dan, 8. veljače, slave se i
- Sveta Josipa Bakhita, djevica 20. stoljeće
- Sveta Kointa Aleksandrijska, mučenica 3. stoljeće
- Sveti Honorat od Milana, biskup 6. stoljeće
- Sveti Jakut, opat 5. stoljeće
- Sveti Nicetije od Besançona, biskup 7. stoljeće
- Sveti Pavao od Verduna, biskup 7. stoljeće
- Sveti Stjepan od Mureta, opat 12. stoljeće
- Blažena Josipa Gabrijela Bonino, djevica 20. stoljeće
- Blaženi Petar Ognej, biskup 11. stoljeće
- Sveti Juventije od Pavije, biskup 4. stoljeće
- Sveti monasi samostana Dija, mučenici 5. stoljeće